Predsjednici Vladimir Putin i Joe Biden dogovorili su u srijedu na svom prvom samitu nastavak razgovora o kontroli naoružanja i povratak veleposlanika na svoja mjesta u dvije prijestolnice, pošto su ih ranije ove godine Rusija i SAD povukle u jeku rasta napetosti. Samit u vili La Grande u Ženevi trajao je manje od četiri sata, znatno manje nego što su to Bidenovi savjetnici očekivali.
Odluka o dvije odvojene konferencije za novinare značila je da ništa nije ostalo od srdačnosti koja je pratila susret Putina i bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa 2018. Čak nije bilo ni zajedničkog ručka, ističe Reuters.
"Nije bilo nikakva animoziteta", rekao je na konferenciji za novinare Putin o sastanku čelnih ljudi dviju sila koje imaju vrlo napete odnose, javlja agencija AFP. "Suglasili smo se da će se veleposlanici naših zemalja vratiti na svoja mjesta", rekao je Putin na konferenciji za novinare, javlja agencija dpa.
Datum još nije utvrđen, rekao, ali je sastanak bio "konstruktivan". "Mnogo je pitanja u kojima se naše procjene razlikuju, no dvije strane pokazale su želju da razumiju jedna drugu i pronađu načina da približe stajališta", rekao je Putin.
Odnosi između dviju zemalja dodatno su se pogoršali u ožujku kada je Biden nazvao Putina "ubojicom, zbog čega je Rusija povukla svog veleposlanika iz Washingtona na konzultacije. SAD je potom opozvao svog veleposlanika u Moskvi u travnju. Putin je danas nakon samita rekao da je zadovoljan Bidenovim objašnjenjem njegove primjedbe o "ubojici".
Glede bilateralnih odnosa, Putin je rekao da je teško reći da će se odnosi sa SAD-om popraviti, ali da vidi "tračak nade" glede međusobnog povjerenja. Putin je rekao da nitko nikoga nije pozvao u posjet, ni Biden njega, niti on Bidena.
"Nemam iluzija kada je u pitanju SAD. Prijateljstva nema, oni brane interese svoje zemlje. Dijalog je bio pragmatičan", rekao je Putin.
"Dogovorili smo se da ćemo početi konzultacije o kibernetičkoj sigurnosti", rekao je Putin. Međutim, "najveći broj kibernetičkih napada u svijetu izvodi se s američkog prostora", ustvrdio je Putin kritizirajući izostanak suradnje Washingtona u tom pitanju.
O Navaljnom i crvenim linijama
Putin, kako ističe Reuters, nije međutim pokazao da je iole spreman na kompromis po ostalim pitanjima, poput sve veće ruske vojne nazočnosti kod istočne granice Ukrajine te optužbi američke strane da su neidentificirani Rusi odgovorni za niz kibernetičkih napada u SAD-u, a i potpuno je odbacio zabrinutost Washingtona za uhićenog oporbenog političara Alekseja Navaljnog.
"Znao je da krši zakon koji je na snazi u Rusiji", rekao je Putin smjerajući na kršenje ranije uvjetne zatvorske presude po kojoj se oporbeni čelnik trebao redovito javljati zatvorskim vlastima.
Aleksej Navaljni je u kolovozu u komi prevezen u bolnicu u Berlinu nakon trovanja u Rusiji za koje optužuje Kremlj. U Njemačkoj se liječio gotovo šest mjeseci a u siječnju, nakon povratka u Rusiju, uhićen je jer se nije javljao vlastima, što je bio dužan činiti. Zbog toga mu je uvjetna kazna za prijevaru iz 2014. preinačena u kaznu strogog zatvora. Od tada je u zatvoru.
"Potpuno svjesno, ne poštujući zakon, otišao se liječiti u inozemstvo", dodao je Putin: "Radio je što je htio". "Učinio je to potpuno svjesno, zbog čega je uhićen", rekao je.
Putin je rekao da Moskva razumije američko stajalište o "crvenim linijama", ali i obrnuto te da nema ničega sadržajnog za raspravljat o mogućem članstvu Ukrajine u NATO-u. Pritom je Putin optužio Kijev da krši sporazum o zaustavljanju sukoba između snaga ukrajinske vlade i proruskih separatista u istočnoj Ukrajini.
'Rusija i SAD razgovarat će o promjenama Novog START-a'
Agencija Ifax je, pozivajući se na Kremlj, objavila da je dvojac privhatio zajedničku deklaraciju o strateškoj nuklearnoj stabilnosti. U njoj, kako prenosi Tass, stoji da se nuklearni rat ne bi smio nikada pokrenuti.
Također je rekao da će Moskva i Washington početi razgovore o mogućim promjenama nedavno produljenog sporazuma o kontroli naoružanja Novi START, dodavši da dvije zemlje snose odgovornost za nuklearnu stratešku stabilnost.
Kontrola naoružanja je jedna od stvari gdje je, unatrag gledajući, napredak bio moguć bez obzira na neka veća razmimoilaženja. Dvije su zemlje u veljači produljile ugovor Novi START na pet godina.
Po ugovoru, SAD i Rusija smiju imati po 1550 strateških nuklearnih bojevih glava, za 30 posto manje u odnosu na plafon utvrđen 2002. Novi START ograničava broj lansera i teških bombardera na 800. Komentirajući optužbe da je ruska diplomacija nepredvidljiva, Putin je rekao da su potezi SAD-a o izlasku iz sporazuma o naoružanju bili nepredvidljivi.
Nema militarizacije Arktika
"Zabrinutost američke snage zbog militarizacije (te regije) posve je neutemeljena", rekao je Putin nakon prvog sastanka s američkim predsjednikom Joeom Bidenom u Ženevi održanom u vili La Grange. "Naprotiv, uvjeren sam da moramo surađivati", rekao je Putin.
Rusija ne "čini ništa novo" u regiji već samo "popravlja uništenu infrastrukturu" nakon raspada Sovjetskog Saveza. Putin je arktičku regiju upisao u strateške prioritete i naredio velika ulaganja u vojnu infrastrukturu i eksploataciju rudnog bogatstva što je izazvalo napetosti s drugim zemljama u regiji. Rusija kani "potpuno poštivati međunarodne pravne standarde" na Arktiku, rekao je Putin.
Otkako su klimatske promjene učinile Arktik dostupnijim i otvorile plovne putove pojačala se utrka za korištenjem prirodnih izvora u regiji napose između Sjedinjenih Država i Rusije, ali i Kine. Moskva je ojačala svoju vojnu nazočnost, otvaranjem i modernizacijom nekoliko napuštenih baza iz sovjetskog razdoblja i rasporedila je svoj proturaketni sustav S-400.
Rusija je zainteresirana za eksploataciju morskog puta na sjveroistok duž Rusije koji je sve dostupniji jer zbog klimatskih promjena razdoblja u kojima je to područje okovano ledom postaju sve kraća. "Spremni smo pomoći svim tvrtkama u razvoju morskog puta na sjever", rekao je Putin.
