Posljednje procjene britanskih obavještajaca kažu da se gradovi Harkiv, Černihiv, Sumi i Mariupolj nalaze se u ruskom okruženju i pod teškim bombardiranjem, dok se Kijev i Mikolaiv bore protiv takvog scenarija. Prema podacima UN-a broj izbjeglica je prošao 3.2 milijuna, a ruske snage ovog su tjedna minimalno napredovale.
Najnoviji razvoj događaja u ratu Ukrajini, međunarodnu poziciju Rusije i Putina, budućnost Ukrajine, potencijal pregovora za uspjeh, ali i ruske prijetnje u Bosni i Hercegovini komentirala je profesorica na Fakultetu političkih znanosti Đana Luša, stručnjakinja za međunarodne odnose. "Ne bih se usudila davati takve prognoze", odgovara Luša na pitanje gledamo li mi ovih dana Putinov politički kraj. "Sigurno je da operacije ne idu Putinovom vizijom maksimalizacije svojih interesa uz minimalne gubitke. Ušli smo u četvrti tjedan rata i sigurno da to Putinu ne ide u korist". Putinova pozicija ovisit će o nekoliko faktora - ponašanju Kine, ruskim oligarsima, dodatnim sankcijama...
Đana Luša
Na pitanje djeluje li Putin racionalno ili pokušava uspostaviti neko svoje političko nasljeđe, a u tome djeluje sasvim bez rezona, naša sugovornica kaže kako je to u ovom trenutku teško procijeniti. "No, Putin je postupao racionalno kada gledamo trenutak u kojem je krenuo u rat. Sada se to tako ne čini, ali Putin je promatrao SAD u padu s imidžom svjetskog lidera dovedenog u pitanje i procijenio da je sada pravo vrijeme za djelovanje. Sjetite se izjave francuskog predsjednika Macrona da je NATO klinički mrtav, Trumpa koji je europskim saveznicima naglašavao da se ne mogu oslanjati na američka sigurnosna jamstva, velikih podjela europskih država oko migrantske krize ili pandemije. Tu je Putin racionalno djelovao misleći da djeluje u trenutku kada je Zapad najslabiji", kaže Luša.
No, sada se čini kako se Putin prevario - SAD i EU su beskompromisno reagirale uz veliku razinu jedinstva. "Putin ovakvo jedinstvo Zapada nije očekivao", kaže naša sugovornica
Što očekivati od pregovora? Ovo su mogući scenariji
Svijet sada gleda prema pregovaračkom stolu na kojem sjede službena Moskva i Kijev. Pregovori su već u tijeku, a čeka se sastanak Putina i Zelenskog. Kao destinacija tih pregovora na samom vrhu spominje se Turska, a ta zemlja nije izabrana slučajno, već zbog svog neutralnog stava prema ovom ratu kao i dobrim odnosima s obje strane, kaže Luša. Nekoliko je mogućih scenarija ukrajinsko-ruskih pregovora. "Najgore bi bilo da pregovori propadnu i da se ovaj rat nastavi unedogled", kaže Luša.
"Drugi scenarij bi bio da, ovisno o situaciji na terenu, jedna ili druga strana popusti u svojim zahtjevima. Ostaje vidjeti tko je spreman do kuda ići. Vidimo da je Ukrajina modificirala svoje ciljeve, oko članstva u NATO-u i neutralnosti", kaže Luša i dodaje da je još upitno što točno znači neutralnost, odnosno tko bi ju jamčio".
"Najcrnji scenarij bio bi upotreba nuklearnog oružja ili napad na članicu NATO-a, ali vjerujem da se to neće dogoditi", kaže Luša.
Ostaje nam vidjeti i postoji li uopće međunarodna politička budućnost za Vladimira Putina. Možemo li zamisliti aktualnog ruskog predsjednika kako u budućnosti sjeda za stol s francuskim ili američkim predsjednikom i priča o dobrim odnosima? "Takve stvari su se događale. Putin provodi konstantnu vanjsku politiku dugi niz godina. Svoj status i status Rusije bazira na energentima i na ovisnosti cijele Europe o ruskim energentima i tako je nalazio prostor za dijalog s čelnicima država EU, kroz te interese", kaže Luša. Upozorava i kako se Rusija približila Kini, pa i tu ima određenu polugu za povrat svog statusa na međunarodnoj pozornici. "No, to je brak iz interesa", kaže govoreći o odnosima Rusije i Kine. "Kina će provoditi politiku neutralnosti, dok joj to odgovara".
Ako Putin dobije što želi u Ukrajini, je li realno da će na tome stati ili će pokušati proširiti svoju tampon zonu, zonu oko Rusije koja će štititi interese Rusije i krenuti na neke druge države? "Već i ova intervencija u Ukrajini otvara ozbiljan problem. Svjedočimo pat poziciji, posebno u odnosima Ukrajine i NATO-a. Zelenskij već četiri tjedna poziva na isto - zonu zabrane leta iznad Ukrajine i direktnu intervenciju. Zapad mu odgovara da će svaka intervencija NATO saveza u nečlanicu značiti početak trećeg svjetskog rata".
Ako Rusija tu i ostvari pobjedu, ako uopće o pobjedi možemo govoriti, baltičke zemlje nisu sljedeće. "To je crvena linija, ako ijedan ruski vojnik stupi u članicu NATO-a, Savez mora reagirati.
Ruska proizvodnja kaosa na Balkanu
Ruski veleposlanik u BiH ovih je dana uputio žestoku prijetnju kazavši kako BiH može ući u NATO, ali onda Rusija može i reagirati, a na primjeru Ukrajine vidjeli smo kako ta njihova reakcija izgleda. "Sve izjave vezane uz Zapadni Balkan koje impliciraju bilo kakvo prekrajanje granica treba shvatiti iznimno ozbiljno. Zapadni Balkan je 'meki trbuh' Europe, regiju koja nije do kraja stabilizirana. Upravo u ovakvim ratnim situacijama u Europi i svijetu, iznimno je opasno kada imate neriješene međudržavne sporove koje u svakom trenutku mogu planuti u određeni sukob", kaže Luša i nastavlja: "Ovdje vidimo nedovršeni posao EU, ne vidimo nekakvu perspektivu za države nečlanice".
U posljednje se vrijeme fokus SAD okrenuo prema azijsko-pacifičkoj regiji i više nije ovdje, a autokratske tendencije u regiji rastu. "U takvom vakumu koji se stvorio, svoj interes su pronašli drugi akteri: Rusija, Kina, Turska, Saudijska Arabija i druge zemlje Zaljeva. Te zemlje kroz svoje ekonomske i političke zemlje nastoje stvoriti svoju zonu utjecaja na području Zapadnog Balkana".
Rusiji, pak, odgovara nestabilnost u regiji jer se onda zapadni saveznici moraju baviti s dva fronta - i na istoku i na Zapadnom Balkanu. "Dosadašnja politika Rusije se pokazala kao izazivanje kaosa, preumjeravanje pažnje EU i SAD-a prema ovoj regiji. A koliko je ruski utjecaj u ovim zemljama još uvijek jak imali smo prilike vidjeti nedavno na primjeru Crne Gore", zaključuje Luša.
