Prošli je mjesec bio najtopliji siječanj u povijesti, tvrde znanstvenici. Siječanj je nastavio tako trend koji je 2023. godina postavila kao najtoplija otkako su počela mjerenja. Srednja globalna temperatura u zadnjih 12 mjeseci bila je viša za 1,52 stupnja Celzija u odnosu na predindustrijsko razdoblje.
I u Hrvatskoj je siječanj bio topliji od prosjeka s temperaturama koje su u unutrašnjosti bile oko jedan stupanj više, a na moru oko dva do tri stupnja više od najnovijeg tridesetogodišnjeg prosjeka.
"Najniža temperatura ovog mjeseca zabilježena je 21. siječnja, samo tri dana nakon ponegdje iznimne, lokalno rekordne topline i južine. Najviša temperatura bila je gotovo 22 stupnja u Lipiku, a rušeni su taj dan siječanjski rekordi u Slavonskom Brodu, Požegi, Metkoviću. Kraj mjeseca obilježila je snažna anticiklona i za siječanj neobična vedrina", istaknuo je ranije RTL-ov meteorolog Dorian Ribarić.
"Prelazak preko 1,5 stupnjeva na godišnjem prosjeku je značajan", ističe izvršna direktorica Kraljevskog meteorološkog društva Liz Bentley i upozorava da je to "još jedan korak u krivom smjeru", prenosi BBC.
Porast od pola stupnja približio bi svijet točki nakon koje ništa ne bi bilo isto
Više od 190 zemalja svijeta obvezalo se Pariškim sporazumom iz 2015. do kraja ovog stoljeća ograničiti globalno zatopljenje "debelo ispod" porasta od dva Celzijeva stupnja. Zemlje su se složile da će "uložiti napore" kako bi zadržale zagrijavanje unutar sigurnije granice od 1,5 stupnjeva Celzija što predstavlja točku nakon koje će klimatske promjene biti još teže kontrolirati.
Zamjenica direktora Službe za klimatske promjene EU-a Copernicus (CCCS) Samantha Burgess upozorila je da 2024. počinje s još jednim mjesecom koji obara rekorde.
"Ne samo da je ovo najtopliji zabilježen siječanj, nego smo upravo imali razdoblje od 12 mjeseci s temperaturom višom za 1,5 stupnjeva iznad predindustrijskog referentnog razdoblja. Brzo smanjivanje emisija stakleničkih plinova jedini je način da se zaustavi porast globalne temperature", objasnila je, prenosi Sky news.
Izvještaji Ujedinjenih naroda iz 2018. godine ukazuju da su rizici koji donose klimatske promjene poput intenzivnih toplinskih valova, porasta razine mora i gubitka divljih životinja, mnogo veći kod porasta temperature od dva stupnja nego 1,5 stupnjeva. Stoga bi porast od dodatnih pola stupnja svijet približio točki preokreta.
Svijet zakoračio u najtoplije razdoblje u povijesti
No, temperature nastavljaju rasti zabrinjavajućom brzinom, pokazuju podaci CCCS-a prema kojima je prosječna temperatura zraka prošlog mjeseca bila za 0,7 stupnjeva toplija od prosjeka u razdoblju između 1991. i 2020. godine te za 1,66 stupnjeva toplija od procjene siječanjskog prosjeka za razdoblje između 1850. i 1900.
Siječanj je tako osmi mjesec zaredom koji obara temperaturne rekorde. Globalni podaci jasno pokazuju da je svijet zakoračio u daleko najtoplije razdoblje od početke modernih mjerenja. I temperatura svjetskog mora je trenutno na najvišoj razini ikad zabilježenoj što je još jedan dokaz raširenosti klimatskih rekorda.
S druge strane, u nekim dijelovima svijeta poput zapada Kanade, središnjeg SAD-a i istočnog Sibira zabilježene su temperature ispod prosjeka.
Dugoročni trend zagrijavanja i porasta temperature nedvojbeno je potaknut ljudskom aktivnošću, poglavito izgaranjem fosilnih goriva pri čemu se oslobađaju plinovi poput ugljičnog dioksida koji zagrijavaju planet.
Posljednjih mjeseci prirodni fenomen klimatskog zagrijavanja nazvan "El Nino" dodatno je povisio temperature zraka. Globalne prosječne temperature zraka počele su prelaziti granicu porasta od 1,5 stupnjeva gotovo na dnevnoj bazi u drugoj polovici 2023. godine, kada je "El Nino" počeo nastupati, a to se nastavilo i u 2024.
POGLEDAJTE VIDEO: Usred zime 17 stupnjeva: Voćke propupale, pčele izišle, poljoprivrednici strepe od novih minusa
