U prvom valu pandemije koronavirusa države su spas vidjele u strogim zatvaranjima, distanciranju i maskama, tijekom drugog vala već su se spominjala cjepiva kao spasonosna rješenja, a u trećem valu počela je kampanja njihove primjene. Ona su donijela manje teško oboljelih i mrtvih, ali nisu spriječila i četvrti val pandemije koji će, barem u Hrvatskoj, prema riječima stručnjaka svoj vrhunac imati u rujnu i listopadu. Nakon svega postavlja se pitanje - kada će napokon pandemija završiti?
"Čak i u znanstvenoj zajednici, na to ćete pitanje dobiti vrlo raznolike odgovore. Ne postoji jedna definicija što znači kraj pandemije", kazala je u kolovozu za National Geographic znanstvenica Rachael Piltch-Loeb sa Harvardove T.H. Chan School of Public Health.
Podsjetimo, Svjetska zdravstvena organizacija je pandemiju koronavirusa proglasila u ožujku prošle godine i otada je prošlo dugih 17 mjeseci u kojima se svijet suočio s "novim normalnim" koje podrazumijeva manje izravnih kontakata s drugim ljudima, manje masovnih događaja i nošenje maski. Dosad je od koronavirusa u svijetu oboljelo oko 218 milijuna ljudi, dok ih je 4,5 milijuna preminulih, dok je potrošeno više od 5,3 milijardi doza cjepiva.
Cijepljenjem do kraja pandemije
Pandemija je po definiciji globalna kriza. "Dok se virus globalno ne kontrolira ili barem limitira, pandemija neće završiti", kaže Piltch-Loeb što znači da je proglašenje kraja pandemije još uvijek daleki cilj o kojem ovisi mnogo faktora, a i ti faktori se razlikuju ovisno o tome koga pitate.
Stručnjaci ističu da je pronalaženje načina za usporavanje širenja virusa i ublažavanja njegovih efekata najsigurniji način dolaska do kraja pandemije. U tom smislu je kod koronavirusa cjepivo najbolji način za izlazak iz situacije u kojoj se našao svijet. Dokazano je da su cjepiva sigurna i učinkovita što znači da dovoljan broj cijepljenih može dovesti do kraja pandemije brže i s manjim brojem mrtvih i teže bolesnih nego bi to bilo kada bi čekali da se dovoljan broj ljudi prirodno zarazi.
Znanstvenici i povjesničari kažu da postoji i druga opcija, a to je da ljudi sami odluče da je pandemiji došao kraj, prije nego to proglasi bilo koja Vlada ili Svjetska zdravstvena organizacija. Profesorica povijesti medicine sa Sveučilišta Yale Naomi Rogers tvrdi da se baš to dogodilo u slučaju Španjolske gripe 1918. godine. "Ona je pogodila svijet na kraju Prvog svjetskog rata i kada su bitke završile postojao je osjećaj da se cijelo to desetljeće želi 'pospremiti u ladicu' i prihvatiti novu budućnost", kaže Rogers.
Što možemo naučiti iz pandemije Španjolske gripe?
Od početka pandemije koronavirusa za odgovore na pitanja koja nas muče često vraćalo se na baš tu strašnu pandemiju Španjolske gripe koja je prije sto godina pogodila svijet, a od koje je, prema nekim procjenama, umrlo čak 50 milijuna ljudi. Prema nekim izvorima, pandemija je krenula te godine između siječnja i veljače u SAD-u, a simptomi su bili - glavobolja, problemi s respiratornim sustavom, kašalj i visoka temperatura. U svibnju su se već pojavili pacijenti s istim simptomima u Francuskoj, Belgiji i Njemačkoj, a proslava svetkovina je izazvala masovnu zarazu u Španjolskoj.
"Ovo se čini kao vremenski stroj. Sve što smo istraživale se ponavlja iz dana u dan", kazale su španjolske povjesničarke Laura i María Lara Martínez za Euronews. One su dvije godine istraživale pandemiju Španjolske gripe i tvrde da su paralele između te pandemije i ove današnje koronavirusa vidljive od početka.
I 1918. godine se govorilo da će to biti "lakša prehlada", i tada su države i gradovi uvodili stroge mjere kao što su bila zatvaranja kazališta, škola i granica, dezinficirale su se javne prostorije, a u SAD-u ste mogli dobiti kaznu od 100 dolara ako niste nosili masku, dok su zaraženi išli u karantene.
Virus Španjolske gripe nikada nije potpuno nestao
Prvi val Španjolsku je pogodio u svibnju, a povjesničari kažu da se pretpostavlja da je "nulti" pacijent bio iz američkog vojnog centra za obuku u Kansasu, dok postoji verzija i da su se prvi slučajevi pojavili 1917. godine u Francuskoj ili Kini.
Drugi val Španjolsku je pogodio u rujnu nakon velikih proslava žetve i relaksacija epidemioloških mjera, a u nekim je područjima trajao cijelu zimu. Treći val se pojavio početkom 1920. godine. Stručnjaci se slažu kako je ta pandemija završila 1920. godine kada je stanovništvo razvilo kolektivni imunitet na Španjolsku gripu, iako virus nikada nije potpuno nestao.
"Tragovi tog virusa pronađeni su u drugim virusima gripe", kazao je ravnatelj Klinike za infektivne bolesti u bolnici u Barceloni dr. Benito Almirante te dodao kako se Španjolska gripa nastavila pojavljivati, mutirati i "skupljati" genetski materijal od drugih virusa". "Na primjer, gripa iz 2009. godine imala je genetske elemente ranijih virusa pa su starije osobe bile bolje zaštićene od mlađih", rekao je.
Navodno se isto dogodilo i sa Španjolskom gripom jer su stariji od 30 godina manje od nje umirali, a pretpostavlja se da je to bilo zato što su starije generacije živjele u doba tzv. Ruske gripe 1998. i 1890. godine.
'Kada nastavimo živjeti normalno, tada ćemo moći reći da je pandemija završila'
Bostonski znanstvenik Jagpreet Chhatwal je za Nationa Geographic jednostavno objasnio kada ćemo moći reći da je i pandemija koronavirusa završila. "Ako smanjimo broj mrtvih na određenu razinu i nastavimo svoje živote živjeti normalno, tada ćemo moći reći da je pandemija gotova", zaključuje Chhatwal.
A sudeći po trenutnim brojkama, čini se kako nitko ne može niti pretpostaviti kada će to točno biti.
