Da otvaranje ogromnog ekonomskog potencijala arktičke regije može imati značajne geopolitičke posljedice te da je Arktik sam po sebi surovo okruženje koje ne bi smjelo postati još surovije zbog povećene vojne suprotstavljenosti - upozoreno je na prošlotjednoj Parlamentarnoj skupštini NATO-saveza održanoj u norveškom gradu Stavangeru.
Rusija ubrzano zauzima položaje
Arktik bi mogao biti područje budućih sukoba, jer je Rusija ondje pojačala svoju prisutnost otkako su pogoršani i zaoštreni njezini odnosi sa Zapadom zbog Ukrajine, a naročito nakon započete vojne intervencije u Siriji.
Uz četiri postojeće, Moskva namjerava otvoriti čak deset zračnih baza na Arktiku već do kraja ove godine. U prosincu prošle godine, Rusija je ondje uspostavila i Arktičko strateško zapovjedništvo, kakvo je već postojalo u doba Hladnog rata. Primjerice, ruska motorizirana pješačka brigada stacionirana je u blizini granice s Finskom, a jedna je brigada na samo dvadesetak kilometara od sjeveroistočne granice Norveške.
NATO upozorava kako je Rusija povećala prisutnost svojih snaga na tom području za 30 posto. U ožujku je za pokaznu vježbu svoje moćne Sjeverne flote Rusija angažirala čak 45 tisuća vojnika, 41 brod i 110 zrakoplova.
Ispod leda 22 posto neotkrivenih zaliha svjetske nafte
Sve to zabrinjava druge države u arktičkom pojasu: Norvešku, Dansku, Kanadu i SAD.
"Vidimo da su se ruske oružane snage značajno modernizirale i vidimo njihovu mnogo veću stratešku mobilnost", istaknula je norveška premijerka Erna Solberg na spomenutoj sjednici NATO-a u Stavangeru.
Inače, procjene govore da Arktik ima 22 posto neotkrivenih konvencionalnih zaliha nafte i prirodnog plina na svijetu. Također, ondje su i velike zalihe minerala i rijetkih metala. Ubrzanim otapanjem leda oni postaju dostupniji. Pitanje je tko će prije stići i zgrabiti ih.
Norveški dužnosnici nadaju se da će utrka za arktičkim resursima biti miroljubiva.No, pomalo ih uznemiruje inače nepredvidljivi vanjskopoltički potezi ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Arktik je "ruska Meka"
"Rusija želi biti najveća svjetska sila, ali ima ograničene sposobnosti da to postigne. Upravo to je čini nepredvidljivom", kaže smatrato isporuči", kaže general Kjell Grandhagen, direktor norveške obavještajne službe.
Koliko je Rusija daleko odmakla u utrci za 'blagom Arktika' (koji Rusi već nazivaju svojom "Mekom") najslikovitije se izrazio guverner Aljaske Dan Sullivan.
"Ruski ledolomci su popločali autocestu do Arktika, a mi imamo običnu prašnjavu cestu punu rupa", kazao je.
Najgori scenariji postaju još gori
Global Post piše kako o američkom kaskanju za Rusijom govori i podatak da SAD imaju na raspolaganju samo dva ledolomca koja bi "prokrčila" put do Arktika, dok Rusija ima čitavu flotu s čak 41 ledolomcem, a usto ih gradi još jedanaest.
"Ovo područje će biti vrlo važno u svakom potencijalnoj krizi ili sukobu u koji bude uključena Rusija", kazala je norveška ministrica obrane Ine Eriksen Soreide dok je Kristine Offerdal s norveškog Instituta za obrambene studije upozorila: "Ulazimo u novu sigurnosnu eru na Arktiku u kojoj i dosad najgori scenarij ubrzano postaje još gori".
