Finska, koja u utorak postaje 31. članica NATO-a, odlučuje hoće li na njezinu teritoriju biti raspoređeni vojnici iz drugih članica Saveza i bez njezina pristanka oni ne mogu biti raspoređeni, izjavio je u utorak glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.
“Odluka je na Finskoj, ne može biti nazočnosti vojnika iz drugih članica NATO-a bez njezina pristanka”, izjavio je Stoltenberg.
Stoltenberg je rekao da u dosadašnjim razgovorima s Finskom ta tema nije bila razmatrana, ali je dodao da u mnogim članicama NATO održava vježbe, da postoje zračna i pomorska nazočnost i bez postojanja stalnih baza.
NATO je posljednjih godina zbog agresivnog ponašanja Rusije pojačao svoju nazočnost na svom istočnom krilu.
Istaknuo je da ulazak Finske donosi NATO-u znatne vojne kapacitete i snage te snažnu obrambenu industriju.
Finska, zemlja s oko 5,5 mlijuna stanovnika, ima respektabilnu vojnu silu - 12 tisuća profesionalnih vojnika, a svake godine obučava više od 20 tisuća regruta. U slučaju rata Finska ima na raspolaganju 280 tisuća vojnika spremnih za borbu i još 600 tisuća rezervista.
Finska će do 2026. godine povećati svoj vojni proračun za 40 posto. Njezine zračne snage imaju 55 američkih borbenih zrakoplova F-18, koje namjerava zamijeniti s najmodernijim F-35. Također raspolaže s 200 tenkova i vrlo velikom količinom topničkog oružja.
Stoltenberg je rekao da je pristupanje Finske NATO-u povijesni događaj i izravna posljedica ruske agresije na Ukrajinu.
“Prije nekoliko godina bilo je nezamislivo da Finska uđu u NATO. Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da cilj invazije na Ukrajinu smanjiti nazočnost NATO-a na svojim granicama, a dobio je upravo suprotno”, rekao je Stoltenberg.
Ulazak Finske u NATO bit će u utorak popodne svečano obiježen podizanjem zastave ispred sjedišta Saveza u Bruxellesu. Na svečanosti će biti i finski predsjednik Sauli Niinistö te ministri vanjskih poslova država članica koji su okupili na dvodnevnom sastanku.
Finska i Švedska zajedno su u svibnju prošle godine podnijele zahtjev za članstvo, odustavši od duge tradicije neutralnosti nakon što je Rusija napala Ukrajinu.
NATO je u lipnju uputio pozivnice za članstvo objema zemljama.
Međutim, zapelo je u procesu ratifikacije pristupnog protokola jer je Turska je ispočetka otezala s ratifikacijom pristupnih protokola za obje zemlje, a kasnije je popustila i odobrila ulazak Finske, a Švedska je još na čekanju.
Tursku je u tome u stopu pratila i Mađarska.
Turska, u kojoj će se sredinom svibnja održati predsjednički izbori, optužuju Švedsku da na svome teritoriju pruža utočište članovima Kurdistanske radničke stranke (PKK) i savezničkih organizacija, a koje ona smatra terorističkim grupacijama.
Stoltenberg je rekao kako uskoro očekuje da se i Švedska pridruži NATO-u, koja će “također biti sigurnija” zbog ulaska Finske.