Kao da su 30-te godine prošlog stoljeća. Na zgradama u kojima žive Židovi u Parizu i Berlinu, u dvije glavne metropole kontinenta, pojavljuju se Davidove zvijezde i bude sjećanja na najgori zločin u povijesti. "U aktualnom kontekstu osjećam kao da obilježavaju židovske obitelji u susjedstvu. Opasno je", komentirao je Valentin Guillon, koji u Parizu studira povijest i živi u ulici gdje su se grafiti pojavili.
Istodobno, pariška policija jutros je teško ranila ženu u hidžabu koja je, prema izjavama očevidaca, u vlaku izvikivala “Allahu Akbar”, a policija tvrdi i da je prijetila da će se raznijeti. "Provjerili smo je li osumnjičena nosila ikakvu eksplozivnu napravu i na kraju ustanovili da nije nosila nikakvu", rekao je Laurent Nunez, načelnik pariške policije koja je o svemu otvorila istragu.
I u Njemačkoj, s drugom najvećom muslimanskom zajednicom, od 7. listopada bilježi se drastičan rast antisemitskih incidenata, kao i islamofobije, što se ondje tretira kao druga strana iste crne medalje. S jedne strane zabrane propalestinskih skupova, s druge strane novi antisemitizam, bez veze s nacizmom.
"Sve više dominira taj migrantski, useljenički antisemitizam. Naime, nakon pojačanog useljavanja iz muslimanskih i arapskih zemalja posljednjih godina, oni upozoravaju da baš iz tog miljea dolazi sve više antisemitskih činova, da oni s vremenom dominiraju", javlja nam Srećko Matić, novinar Deutsche Wellea.
Najdalje je otišao tabloid Bild, koji je objavio manifest od 50 točaka pod naslovom "Njemačka, imamo problem". Između ostalog, naglašava se da tamo ne postoje nevjernici, da svi moraju znati jezik, da žene imaju prava, pa i kako se obući, i zaključuje da se tolerira samo tolerantne, i voli život, ne smrt.
"Sada se čeka da istupi jako civilno društvo u Njemačkoj, koje bi trebalo pokazati svojim pojavljivanjem tko je u većini u njemačkom društvu, i tako dati do znanja onoj manjini, antisemitskoj ili islamofobnoj, da su zaista u maloj manjini", zaključuje Srećko Matić.
Ali manjina je svuda problem, osim sinagoga i mnoge džamije ovih dana primaju prijetnje, čak se i studenti muslimani i židovi sukobljavaju na sveučilištima. A u Londonu, gdje ovih dana ženama s glave trgaju hidžabe, okupljene na prosvjedu za primirje ovog vikenda, i političari trpaju u isti koš. "Po mom mišljenju, postoji samo jedan način da se opišu ti marševi. To su marševi mržnje", izjavila je Suella Braverman, britanska ministrica unutarnjih poslova.
Jutros je pak prekinut govor američkog šefa diplomacije u Kongresu, prosvjednici su digli simbolički zakrvavljene ruke. Umjereni glasovi kao da nemaju šanse. "Ako počinje s Izraelom i Židovima, nikada neće na tome završiti. Europa će biti sljedeća, i zato vodimo bitku u ime čitavog svijeta", danas je objavio Isaac Herzog, predsjednik Izraela.
Sve brojniji slučajevi antisemitizma i islamofobije do Hrvatske zasad ne dopiru. Izraelac Ofek Aviv, koji se u Zagrebu bavi ugostiteljstvom, zahvalan je što ovdje nikad nikakvu neugodnost nije doživio. Možda zbog zdravog pristupa. "Mislim da ljudi ne bi trebali zauzimati strane, nego bi trebali komunicirati i imati dijalog. Osobno, imam palestinske prijatelje, iranske i arapske prijatelje. Mislim da je najbolji pristup svakoga tretirati kao osobu, bez generaliziranja", objasnio je Aviv.
S druge strane, Palestinac iz Zagreba Hamed El Zayegh podsjeća da su židovi i muslimani na Bliskom istoku mogli gotovo tisuću i pol godina živjeti u miru. Za razliku od današnjice. "Sprega politike, medija, pa i Hollywooda, kako u svojim filmovima huškaju ljude jedne na druge. Neki su dobri dečki, neki su loši, a zna se tko su loši dečki. Apsolutno se jednostrano prikazuju stvari, i to se radi planski, to nije slučajno", zaključuje El Zayegh.
U aktualnim okolnostima, daljnja polarizacija i diskriminacija mržnju će samo razbuktavati.
