Svjatlana Cihanouskaja, prvo ime bjeloruske opozicije u egzilu, žena koja se na predsjedničkim izborima 2020. drznula kandidirati protiv Aleksandra Lukašenka, izjavila je za talijanski Corriere della Sera da Ukrajinu protiv agresije Ruske Federacije brani i masa Bjelorusa:
"Nakon što je počeo rat, mnogi u Bjelorusiji su smatrali da Ukrajincima trebaju pomoći, pa su se organizirali u bojne. Tamo je trenutno do 1500 ljudi, smještenih po raznim gradovima koje drže ukrajinske vlasti."
O ovoj pojavi naš portal je pisao točno jedan mjesec od početka napada Rusije na Ukrajinu. Povod je tada bilo službeno osnivanje bjeloruskog dobrovoljačkog bataljuna, odnosno bojne, nazvanog "Kastus Kalinouski". Kalinouski je bio bjeloruski pisac, pogubljen 1864. u dobi od 26 zbog sudjelovanja u revoluciji protiv Ruskog carstva.
Tada, u ožujku, još se nije znalo koliko doista ima Bjelorusa koji se bore u Ukrajini. Tek po formaciji bataljuna procjenjivalo se da bi to moglo biti između 300 i nešto manje od 1000 vojnika.
Sada je, međutim, jasno da je broj dobrovoljaca višestruko narastao od prvih tjedana rata u Ukrajini i obuke prvih Bjelorusa s vojnih poligona, ovjekovječenih fotografijama i snimkama koje smo prenijeli. Vojni analitičar Igor Tabak za RTL.hr je potvrdio da se kroz rat u Ukrajini oblikovao i organizirani otpor Bjelorusa diktaturi Lukašenka u njihovoj domovini.
Prvi su se angažirali u Odesi
Time su se i Lukašenko i Vladimir Putin doveli u ironičnu situaciju da su organiziranjem agresije na Ukrajinu s teritorija Bjelorusije isprovocirali neugodnu situaciju za režim u Minsku.
Bjeloruski dobrovoljci u toj postrojbi, sad već očito postrojbama u Ukrajini redom su ljudi iz Bjelorusije koji su pobjegli iz te zemlje nakon demonstracija protiv vlasti Lukašenka i očito totalno pokradenih predsjedničkih izbora iz 2020. Njihov angažman u obrani Ukrajine već je sredinom ožujka zabilježio Foreign Policy, tad doduše tek iz Odese, pri čemu je jedan od nekoliko desetaka Bjelorusa natuknuo da se "drugi nalaze u Kijevu".
Etničkih Bjelorusa je u Ukrajini samo 0,6 posto od ukupnog stanovništva. Prije osam godina, procjenjuje se, na jugu Ukrajine, u području u kojem je Putin pokušavao isprovocirati separatističku pobunu tamošnjih Rusa, među etničkim Bjelorusima raspoloženje je bilo otprilike tri prema jedan u korist Moskve, a nauštrb politike Kijeva. Već i prije totalnog napada Rusije na Ukrajinu ove godine, to se sasvim promijenilo.
U članku iz ožujka prenijeli smo svjedočenja bjeloruskih dobrovoljaca u kojima su detaljno objašnjavali zašto je rat u Ukrajini ujedno i njihov rat.
'Željeznički otpor' i Cyber-partizani
Chatham House je odmah nakon izbijanja rata u Ukrajini objavio istraživanje raspoloženja građana Bjelorusije koliko podržavaju ulazak svoje zemlje na strani Rusije u rat u Ukrajini. Da bi sudjelovanje Bjelorusije u tom ratu bilo katastrofalno po tu zemlju, odgovorilo ih je 57 posto. Protiv ulaska Bjelorusije na strani Kremlja u ratu izjasnilo ih se 79 posto.
Da je u najmanju ruku slično raspoloženje i u Bjelorusiji pokazuje pojava Cyber-partizana u rujnu 2020., a od ulaska ruskih trupa u Ukrajinu i pokretanje "željezničkog otpora" diljem Bjelorusije u kojem su gerilci sabotirali željezničke pravce kojima se ruskim trupama u Bjelorusiji pružala logistička potpora u prvim tjednima udara na sjever Ukrajine.
