MJESTA SRETNIH LJUDI: / Ovo su hrvatske najbogatije općine

Image
Foto: Pixsell, Ivo Čagalj

Pomno analizirajući podatke iz baze Ministarstva financija, Katarina Ott i Mihaela Bronić s Instituta za javne financije otkrivaju gdje se nalaze najbogatije hrvatske općine.

17.9.2015.
10:16
Pixsell, Ivo Čagalj
VOYO logo

Na top-listi među prvih 20 općina s najvišim prihodom po stanovniku, njih 19 se – osim Plitvičkih Jezera – nalaze uz more. A među najsiromašnijih dvadesetak općina, s prihodom po stanovniku nižim od 1000 kuna, nema ni jedne uz obalu, piše Slobodna Dalmacija.

Šampion među ukupno 428 općina u Hrvatskoj, s najvišim prihodom po stanovniku, jest Vir (19.313 kuna), druga je općina Funtana s 12.871 kunom, slijede Šolta (12.856 kuna), Baška (10.785 kuna), Sutivan (12.042 kune), Bol (11.772 kune), Kolan (10.928 kuna), Kostrena (10.599 kuna), Omišalj (10.581 kuna), a deseto je Tisno (10.578 kuna).

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Po prihodima Novalja i Vis ispred Zagreba

Analizirajući ostvarenja proračuna, prihode, rashode te proračunski suficit i deficit, po istom kriteriju prihoda po stanovniku najbolje je građanima Novalje, gdje je lani prihod po stanovniku bio 11.659 kuna. Na drugom je mjestu Vis (10.534 kune), slijede Vrlika (10.466 kuna), Krk (10.450), Rovinj (9976), Opatija (9920), Poreč (9395), Supetar (8908), istarski Novigrad (8900). Na 10. mjestu nalazi se Dubrovnik s 8807 kuna po stanovniku, a na 11. Zagreb s 8418 kuna.

Među prvih 20 gradova s najvišim prihodom po stanovniku svi se, osim tri – Vrlike, Lipika i Zagreba – nalaze uz more, dok među najsiromašnijim gradovima, s prihodom po stanovniku nižim od 2000 kuna, nema ni jednog uz Jadran.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Općine bogatije od gradova

Niz općina u Hrvatskoj više zarađuje nego pojedini gradovi. Tako gradovi Hrvatska Kostajnica, Komiža i Klanjec imaju prihod od samo sedam milijuna kuna, a s druge strane općina Konavle ima čak 63 milijuna kuna, Župa Dubrovačka 62,7 milijuna kuna, Matulji 60,6 milijuna kuna, Vir 57,9 milijuna kuna, Medulin 57,6 milijuna kuna, Kostrena 44,3 milijuna, Tisno 32,7 milijuna kuna, piše Slobodna Dalmacija.

Katarina Ott i Mihaela Bronić upozoravaju kako velike razlike između prihoda i rashoda u jednoj godini ne moraju uvijek biti pokazatelj lošeg planiranja ili ostvarivanja lokalnih proračuna, nego mogu biti posljedica velikih prodaja kapitalne imovine, zemljišta ili zgrada ili velikih ulaganja u infrastrukturu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Slobodna Dalmacija/Danas.hr

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sisi
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo