U dopisu, tvrde izvori bliski Vladi, Ante Đuzel traži od Vlade da još jednom razmotri plan nove kaznionice na području Šibenika, te da umjesto na tom području u gradnju kaznionice investira u Imotskom.
Da stvar bude apsurdnija, za tvrtku Trimot, koja je u većinskom vlasništvu države, Hrvatski fond za privatizaciju nedavno je raspisao natječaj za privatizaciju pod posebnim uvjetima, uz cijenu od jedne kune, a natječaj je otvoren još mjesec i pol, piše Poslovni dnevnik.
"To su prostori od četiri objekta, te država ne bi trebala puno investirati u gradnju kaznionice jer su u dobrom stanju. Nažalost, Trimot je tvrtka koja samo proizvodi gubitke i kamo sreće da je netko preuzme i organizira. Ovako godišnje država u nju ulaže 10 milijuna kuna, a gubici se gomilaju i pitanje je vremena kada će to morati prekinuti", pojašnjava Đuzel.
Dodao je kako bi otvaranjem kaznionice većina radnika Trimota mogla nastaviti s radom u kaznionici, koja bi ujedno značila i više posla za lokalne odvjetnike, proizvođače hrane, hotele i slične djelatnosti.
Što se Trimota tiče, Đuzel kaže da je tvrtka samo gradu dužna pet milijuna kuna i da ovakva kakva je sada nikome ne jamči budućnost. Trimot je tvrtka koja je već bila u stečaju, nakon kojega se vratila u vlasnički portfelj države.
Osim imotskog vinara Imote, također problematične tvrtke u većinskom vlasništvu države, zapravo većih gospodarskih subjekata na tom području i nema. Đuzel ističe kako je većina tvrtki na tom području u građevinarstvu, no pri kraju je projekt poduzetničke zone, a do kraja godine očekuje se dolazak Agrokora i otvaranje pogona za peradarsku proizvodnju kod Vinjana Donjih vrijedan osam milijuna kuna. Đuzel ne skriva da bi bio zadovoljan da Agrokor preuzme i Imotu.
Za Trimot je nedavno u razgovoru predsjednika Upravnog odbora HFP-a i ministra poljoprivrede Petra Čobankovića sa sindikalnim i lokalnim čelnicima u Splitu konstatirano kako tvrtka ima potencijala jer ima novih narudžbi, ali joj je račun već nekoliko mjeseci zbog nepodmirenog duga blokirala Carinska uprava.
Trimotu je potom HFP odobrio pozajmicu od četiri milijuna kuna za nabavu sirovine i pokretanje proizvodnje, te je na taj način država još jednom pokazala da želi omogućiti Trimotu da se bori za opstanak na tržištu, piše Poslovni dnevnik.
Prethodni članci:
arti-201005030320006 arti-201004240355006 arti-201003270086006
