Šesnaest tisuća sadnica i njihovi plodovi donijeli su Aleksandri Ilić (25), Aleksandru Mladenoviću (26) i Darku Radovanoviću (41) redovne prihode i pristojnu plaću za taj srbijanski kraj, ali i nadu da se u teškim vremenima može preživjeti uz pametan izbor posla.
Trojac je bio nezaposlen i gotovo svi su imali diplome u rukama. Aleksandra uskoro treba diplomirati arhitekturu, Aleksandar je inženjer elektrotehnike, a Darko strojarski tehničar. Posla u struci nije bilo, pa su se odlučili oprobati u nečem drugom.
I Marko Mladenović (36), koji ih je kao predsjednik okupio u organizaciji Udruženja građana Kancelarija za mlade Grdelica, pravnik je i nikada nije radio u polju. "Mi nikad ranije nismo imali kontakt s poljoprivredom, a sada smo iskusni proizvođači. Mada nisu svi vjerovali u ovu ideju, ispalo je da smo bili u pravu i da smo otkrili dobre strane sadnje kultiviranih šumskih jagodica", pojašnjava Marko.
S dobrom idejom na natječaj
Uz dobru ideju ti mladi ljudi prijavili su se na natječaj Delta fondacije Zasad za budućnost sa svojim projektom "Sadnja kultivirane divlje jagode". Od njih su dobili traktorsku prskalicu, stroj za postavljanje bankova i folije, takozvanu bankericu, i protugradnu mrežu, a sadnice sorte regina od poljoprivrednog gospodarstva Pešić iz obližnje Slatine. Prošli su obuku i krenuli u posao te lani obrali 2363 kilograma, a 2017. nešto manje, 2160 kilograma.
Od prinosa za ovu godinu prodali su onoliko koliko je bilo potrebno da plate beračima. Ostalo su zamrzli u hladnjačama i čekaju bolju cijenu ili dalju preradu.
"Prema informacijama koje imamo, skoro cijeli izvoz ide u Francusku. Ne mogu reći da smo zadovoljni, jer razlika u cijeni koja se plaća nama i one koju hladnjačari dobijaju u Europskoj Uniji ide i do 100 odsto. Zbog toga ne prodajemo uvijek sve, već se trudimo da dio pretvorimo u slatko ili druge proizvode. Ova šumska jagoda nema jak ukus, već miris, i zbog toga je veoma tražena u konditorskoj industriji Francuske za pravljenje pirea", otkriva Marko za Priče sa dušom.
Prvo beračice, sada poduzetnice
Dodajmo svemu da od uzgoja jagodica profitiraju i drugi žitelji tog ne tako razvijenog kraja pa tako beračice po kilogramu jagoda zarade euro. "Zarada je više nego odlična. Mnoge žene su prvo radile kod nas, a onda i same krenule u uzgoj. Prve jagodice u ovom kraju zasadili su Pešići iz Slatine pre jedno šest godina, nakon čega je krenula ekspanzija. Mi smo u ime naše organizacije bez nadoknade pomogli mnogim ljudima postavljanjem folija ili korisnim savetima", kaže trojac.
