Brojne druge zemlje, pa tako i Hrvatska, na pragu su četvrtog vala epidemije koronavirusa. S povećanjem broja novozaraženih i hospitaliziranih došlo je vrijeme da Nacionalni stožer civilne zaštite proanalizira učinke postojećih i pripremi nove epidemiološke mjere, u skladu s razvojem situacije.
A o tome se proteklih dana uvelike govorilo. Nakon strahovito teškog trećeg vala, Vlada je odlučila u potpunosti otvoriti gospodarstvo. Mjere su ublažene na najnižu razinu od početka pandemije, što je rezultiralo turističkom sezonom iznad očekivanja i dolascima milijuna gostiju. Kako bi situacija ostala pod kontrolom, Hrvatska je prva u Europskoj uniji uvela covid-potvrdu, dokument koji graničnim policajcima govori je li neka osoba preboljela zarazu, ima li negativan test ili je cijepljena.
Taj su model, u koordinaciji s Europskom komisijom preuzele i druge države članice, a i izvan okvira 27 zemalja pojavila su se slična rješenja. Situacija je sve do prije nekoliko tjedana bila idilična, a onda se počela kvariti, pa smo prema karti Europskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC) završili u narančastom.
Naime, delta soj koronavirusa, mnogo zarazniji od prethodnih varijanti, preuzeo je dominaciju i počeo se širiti Europom i svijetom, pa stoga nije ni čudno da je ubrzo stigao u Hrvatsku. Tako je u petak zabilježeno 596 novozaraženih i dvije preminule osobe. Ukupno oboljelih je 3353, od čega je 372 na bolničkom liječenju.
No, stručnjaci predviđaju kako će četvrti val biti slabiji u smislu epidemioloških brojki i kraći u smislu trajanja. Unatoč negativnim pokazateljima, primjerice Američkog neovisnog instituta za metriku i procjene u zdravstvu (IMHE), koji navodi da bi Hrvatska u listopadu mogla imati prosječno 40 preminulih dnevno, imunolog Zlatko Trobonjača tvrdi da bi "ako sve ostane na delta soju, epidemija kod nas mogla završiti do Nove godine."
Otvaraju se kafići, djeca se vraćaju u školu
Čak i da je u pravu, zaraza se ne smije nekontrolirano širiti. Tijekom ljeta smo je držali pod kontrolom. Doduše, u usporedbi s prošlom godinom, pomažu nam cjepiva, kojih, prema riječima ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslava Capaka, imamo oko milijun doza na lageru, ali i činjenica s kojom se baš ne možemo pohvaliti - od početka godine cijepljeno je tek 50 posto odrasle populacije i nešto manje od 10 posto djece između 12 i 18 godina starosti.
U pripremi su i nove epidemiološke mjere. Tako je načelnik Nacionalnog stožera i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović u petak otkrio da u dogovoru s predstavnicima Nacionalne udruge ugostitelja "planiramo otvoriti zatvorene dijelove ugostiteljskih objekata od 1. rujna, uz preporuke HZJZ-a, koje će biti dodatno ažurirane."
Pripremaju se i regule za novu školsku godinu. Tako će, prema riječima čelnih ljudi u prosvjeti i zdravstvu, maske biti obvezne za učenike petih razreda i starije, samo ako ne bude bilo moguće držati tjelesnu udaljenost. U samoizolaciju će ići samo učenici koji su u najbliskijem kontaktu sa zaraženim, a ponovno su vraćene dodatne aktivnosti te roditeljski sastanci. Planira se i organizacija dobrovoljnog cijepljenja po školama.
Najblaže i najstrože mjere su isključene
Neke druge opcije su još na razmatranju i one će biti pokazatelj u kojem će smjeru Hrvatska ići najesen. U svijetu je već primjetno nekoliko različitih modela borbe protiv pandemije, stoga ih je potrebno pobliže analizirati.
Iako predstavnici zdravstva o tome šute, premijer Andrej Plenković jasno je u četvrtak dao do znanja da je "jasno kao dan da Hrvatska neće optirati za tvrdo zatvaranje". Time je odbacio lockdown kakav smo imali u proljeće prošle godine i kakav trenutno provode Australija ili Novi Zeland. Potonja je država prije nekoliko dana otišla u novo zatvaranje zbog samo jednog slučaja zaraze.
Predsjednik Zoran Milanović u četvrtak je poručio da "sadašnje mjere nemaju smisla" te da bi on "to radio onako kako je to radila Švedska otpočetka". Iako je švedski model od početka bio blag, što je u jednom razdoblju rezultiralo velim brojem preminulih, neke epidemiološke mjere su ipak postojale. S druge strane, Velika Britanija je ukinula sve epidemiološke mjere 19. srpnja, a pod premisom da se covid više ne smatra "prijetnjom po društvo", isto će 10. rujna učiniti i Danska.
Učinci te odluke tek se trebaju vidjeti u Danskoj, no u Britaniji je već sad zamijećen pad broja novozaraženih, hospitaliziranih i preminulih od koronavirusa. Ono s čime se Britanci trenutno suočavaju je "višak smrti" kao posljedica neadekvatne zdravstvene zaštite onih koji nisu bili zaraženi, ali su bolovali od kroničnih i teških bolesti.
Treća doza, testiranja, potvrde...
Slušajući domaće predstavnike struke i politike, čini se da niti od toga neće biti ništa. Umjesto navedenog, Hrvatska će krenuti umjerenijim putem. Ukratko, mjere ostaju, ali će biti nešto blaže. Ovisno o epidemiološkoj situaciji postoji i mogućnost uvođenja dosad nekorištenih mjera.
Jedno od ključnih pitanja bit će i uvođenje treće doze cjepiva. Neke su zemlje, poput Srbije, već započele s tim, no zasad je jasno da na svjetskoj razini postoji velika dvojba oko toga treba li koristiti "booster" doze ili ne. Nije naodmet ponoviti da je u nas cijepljeno jednom dozom tek mrvicu iznad 50 posto odraslih. No, Capak je potvrdio da se razmišlja i o trećoj dozi. U petak je poručio da "ćemo u skorije vrijeme krenuti s dodatnim procijepljivanjem starije populacije."
Drugo važno pitanje su i već spomenute covid-potvrde. Iako one u Hrvatskoj služe samo za prelazak granice ili sudjelovanje na većim javnim okupljanjima, poput koncerata ili nogometnih utakmica, druge zemlje su već proširile njihovu primjenu. U Njemačkoj, Grčkoj, Francuskoj, Italiji i Litvi bez covid-potvrde se ne može u dućan, na kavu ili u teretanu; zapravo niti u jedan zatvoreni prostor.
A jedan od načina za dobivanje covid-potvrde je i testiranje. Zdravstveno osoblje u Hrvatskoj još uvijek više testira nego cijepi, no u Sloveniji je testiranje na covid postalo obveza za zdravstvene i obrazovne djelatnike. Ministar zdravstva Vili Beroš potvrdio je da je i ta opcija na stolu u jednom od budućih scenarija.
"Nekoliko je opcija na stolu, ali u ovom trenutku obveznog cijepljenja neće biti. Smatram da su covid-potvrde korisne, ali se treba uzeti kontekst njihove primjene. Razmišljamo i o testiranju jednom tjedno, kao u Sloveniji, iako se razmišlja o tome je li i to dovoljno. Ako situacija bude lošija, prilagodit ćemo mjere", poručio je.
Kod covid-potvrda bitno je spomenuti i njihovo trajanje. U Hrvatskoj je ono, temeljem dostupnih zdravstvenih istraživanja, određeno na devet mjeseci. No, Capak ne isključuje mogućnost produljenja, ali ni obveznog uvođenja potvrda za necijepljene.
A njemački model?
U Stožeru naglašavaju kako surađuju sa svim članicama Europske unije u razmjeni znanstvenih podataka i učinaka epidemioloških mjera. Tako jednim okom zasigurno prate i zbivanja u Njemačkoj. Oni su, pak, odlučili ići svojim strožim putem. Nacija je time doslovno podijeljena, jer su epidemiološke mjere ukinute za sve s covid potvrdama, a za one koji ih nemaju ili nisu cijepljeni barem jednom dozom, restrikcije ostaju na snazi.
Osim toga, incidencija u Njemačkoj više neće biti presudan kriterij za uvođenje mjera. Namjera je tamošnjih vlasti da što prije uvedu sustav za praćenje epidemiološke situacije baziran na broju hospitaliziranih zbog koronavirusa. Beroš je na konferenciji za medije Stožera kratko poručio da mu je taj model draži, ali samo u mirnijim razdobljima.
Opcije su raznolike i mogu biti upotrijebljene bilo kad. Ministar Beroš stoga poziva građane na osobnu odgovornost i cijepljenje. Ispostavilo se da virus u velikoj mjeri napada korpus necijepljenih osoba te uzrokuje teže posljedice. Tako na 50 posto cijepljene populacije, 86 posto novozaraženih od 16. do 24. kolovoza nije bilo cijepljeno. Među preminulima, postotak antivaksera je u istom razdoblju bio oko 70 posto, a među hospitaliziranima, nešto iznad 80 posto.
