Bjesomučna rafalna pucnjava po nenaoružanim ljudima, djeci i susjedima izaziva jezu i 24 sata nakon događaja. Poginula je jedna žena, još sedam osoba je ranjeno od kojih i dvoje njezine djece a tri osobe su zbog zadobivenih rana završile na respiratoru.
Napadač je pobjegao ali ga je nakon nekoliko sati potrage policija pronašla zajedno s oružjem. Priveden je sa još dvije muške osobe. Rezultat je to svađe dviju obitelji u romskom naselju Parag u Međimurju gdje mještani već godinama strahuju upravo od ovakvih obračuna.
Reporter RTL Direkta Petar Panjkota je u Paragu.
"Strahuju ljudi, strahuje policija koja je pojačano prisutna ovdje i bit će idućih dana. Prisutna je i interventna policija i sugerirali su nam da ne ulazimo u samo naselje. Nalazimo se pedesetak metara od mjesta gdje se sinoć sve događalo."
RTL-ov reporter tvrdi da postoji mogućnost krvne osvete koja nije neuobičajena kada su Romi u pitanju, a i u samom mjestu se događaju karmine.
"Donekle kriminalističko istraživanje još uvijek traje tako da se službeno ne zna ništa, neslužbeno se zna štošta. Definitivno je riječ o sukobu dvije obitelji koji neko vrijeme traje. Jučer je pucnjavi prethodila svađa i tučnjava, razbijen je jedan BMW, nakon čega je čovjek kojem je razbijen BMW otišao po oružje i vratio se s još jednim mladićem. Riječ je o 22-godišnjaku i 27-godišnjaku koji su počeli pucati što u zrak, što po ljudima. Doznalo se da su obojica više desetaka puta prijavljivani što kazneno, što prekršajno i unatoč tome obojica su bili na slobodi i počinili djelo. Ono što nije sigurno, jesu li ga počinili obojica ili samo jedan od njih dvojice", ispričao je Panjkota.
RTL-ov reporter razgovarao je s Marijanom Vargom, načelnikom općine Donja Dubrava koji je i bivši načelnik PU međimurske. Na pitanje zašto policija ne upadne u kuće ako zna da u njima postoji oružje Varga odgovara: "Ako policija zna, ali policija da bi znala da bi se postavila opća pretpostavka da zna moramo imati čvrste argumente. Nije to rekla kazala netko ima oružje, nego moramo točno znati da određena osoba posjeduje oružje, imati dojavitelja pouzdanog, ne može biti netko anoniman. Mora biti imenom i prezimenom. Onda policija može tražiti nalog i doći u službene prostore. Podsjetimo se Ustavne kategorije, dom je nepovrediv."
Osvrnuo se i na tvrdnju policije da su u proteklih 5 godina zaplijenili 37 komada oružja na tom području te da je samo jedna presuda bila pravomoćna.
"Gledao sam druge države unutar europske zajednice. Radi se o ubojstvu vatrenim oružjem vojničkog porijekla. Tko nosi oružje vojničkog porijekla u većini država Europe je terorist. To je terorizam. Što će ti vatreno oružje automatskog sadržaja ako ne misliš tako nešto napraviti? Počinitelj koji nosi takvo oružje se procesuira odmah. Prvostupanjska presuda 48 sati, drugostupanjska nakon 36 sati, počinitelj ne ide doma ostaje 3 do 5 godina u zatvoru odmah. To je oružje koje služi terorizmu, kod nas nažalost nije tako", kazao je.
Varga je bio i prisutan na prosvjedu o Čakovcu kada se 2 tisuće mještana okupilo zbog naselja poput Paraga. Otkrio je što misli o ovakvom konceptu getoizacije.
"U ovakvom getoiziranom ozračju gdje vladaju patrijarhalni odnosi ne možemo očekivati promjene. Mi smo imali institut humanog preseljenja u Donju Dubravu, ali išao sam na prosvjed iz tog razloga jer se taj problem izgreda i kriminalne aktivnosti romske populacije ne može riješiti bez multidisciplinarnog pristupa gdje treba biti i prekršajno zakonodavstvo, kazneno, policija, socijalne službe, iizvršenje kazne zatvora - svi se moramo uključiti da napravimo dobru 'latformu na bazi koje će se mijenjati niz toga. Taj problem je preveliki da bi ga se na kratko rješavalo. Treba razviti sustav multidisciplinarnog pristupa i ponovno uvesti uredbu Vlade gdje je bilo desetljeće za Rome gdje smo imali institut humanog preseljenja", kazao je.
U svojoj općini je napravio da se ovakva naselja ukinu.
"Kod nas je bilo naselje gdje je bilo 18 obitelji sa 117 žitelja i svi su uz pomoć države raseljeni. Država je omogućila da nađu kuće u drugim mjestima, u kuće su uselili, država ih je platila do 10 tisuća eura, i kada gledamo sve koji su se raselili, 10 godina su morali živjeti u tom objektu, meni se vratio u Donju Dubravu jedna romska obitelj koja je kupila kuću za 23 tisuće eura. Štedjeli su, njih troje rade, imaju osobni automobil i socijalizirali su se. Od 18 koji u se raselili jedna je polukriminalna obitelj ostala, ali u ovakvom getoiziranom načinu života gdje vladaju patrijarhalni donosi sustav ne može napredovati", zaključuje Varga.
