Nova studija predlaže: Na ljudske osjećaje utječu bakterije u crijevima

Image
Foto: Thinkstock, ChrisChrisW

Naša crijeva nose naziv našeg drugog mozga i djeluju na naše emocionalne reakcije

11.11.2017.
14:00
Thinkstock, ChrisChrisW
VOYO logo

Bakterije su najbrojnija skupina organizama. Njih nalazimo svugdje, a neke su dio fiziološke flore životinja. Bakterije kod ljudi obitavaju na koži, u spolnom sustavu, usnoj i nosnoj šupljini, te crijevima. Nova je studija provedena na crijevnim bakterijama pokazala da dvije vrste bakterija utječu na ljudske osjećaje.

Istraživanje

Image
Foto: thinkstock, RedlineVector
Image
Foto: thinkstock, RedlineVector

Dosadašnja su istraživanja obavljana na životinjama, a dokazala su da bakterije koje obitavaju u crijevima utječu na njihovo ponašanje. Kirsten Tillisch, gastroenterolog i vođa istraživačkog tima u UCLA-u, pokazala je da se to isto odnosi i na ljude. Istraživanje je obavljeno na uzorcima izmeta 40 zdravih žena između 18 i 55 godina starosti. Analizirane su uzorke znanstvenici podijelili u dvije skupine: zasićene bakterijskim rodom Prevotella i zasićene bakterijskim rodom Bacteroides. Ženama se, koje su sudjelovale u istraživanju, potom pomoću magnetske rezonance skenirao mozak dok su im znanstvenici pokazivali slike smišljene s namjerom izazivanja pozitivnih, negativnih ili neutralnih emocionalnih reakcija.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Rezultati

Image
Foto: thinkstock, Nik01ay
Image
Foto: thinkstock, Nik01ay

Otkriveno je da grupa s većim nakupinama bakterijskog roda Bacteroides ima veći volumen sive materije u čeonom režnju i insuli te veliki volumen hipokampusa. Za razliku od njih, grupa je s većim nakupinama bakterijskog roda Prevotella imala manji volumen tih područja, zbog čega su žene s većim brojem bakterijskog roda Prevotella pokazale veći stupanj tjeskobe, stresa i razdražljivosti tijekom gledanja slika.

Mišljenje znanstvenika

Image
Foto: thinkstock, EgudinKa
Image
Foto: thinkstock, EgudinKa

Prema istraživačima do toga vjerojatno dolazi jer hipokampus pomaže regulirati emocije pa s manjim volumenom negativne slike postižu veće emocionalne reakcije. "Smanjen hipokampus uzrokuje emocionalnu uzbuđenost," napisali su u studiji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Također su kazali da je "predloženo da te promjene rezultiraju manjom specifičnošću kodiranja kontekstualnih detalja dolaznih podražaja što je ujedno i deficit koji je vidljiv u nekoliko psihijatrijskih poremećaja, uključujući depresiju, posttraumatski stresni poremećaj i poremećaj granične osobnosti. Iako su subjekti u ovoj studiji bili zdravi, moguće je da dobiveni rezultati predstavljaju faktore njihove ranjivosti," piše Science alert.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
fnc 15
Hell's kitchen
Brak na prvu
Azbuka našeg života
Cijena strasti
default_cta
Tajne vinove loze
Ljubavna zamka
Smrt u raju
Pevačica
Obiteljske tajne
default_cta
Brak na prvu Australija
Sumrak saga: Mladi mjesec
Playmobil
Volio bih da sam ovdje
Gajin svet
default_cta
VOYO logo