Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Zar ozbiljno?

Nova studija predlaže: Na ljudske osjećaje utječu bakterije u crijevima

Naša crijeva nose naziv našeg drugog mozga i djeluju na naše emocionalne reakcije

Bakterije su najbrojnija skupina organizama. Njih nalazimo svugdje, a neke su dio fiziološke flore životinja. Bakterije kod ljudi obitavaju na koži, u spolnom sustavu, usnoj i nosnoj šupljini, te crijevima. Nova je studija provedena na crijevnim bakterijama pokazala da dvije vrste bakterija utječu na ljudske osjećaje.

Istraživanje

Dosadašnja su istraživanja obavljana na životinjama, a dokazala su da bakterije koje obitavaju u crijevima utječu na njihovo ponašanje. Kirsten Tillisch, gastroenterolog i vođa istraživačkog tima u UCLA-u, pokazala je da se to isto odnosi i na ljude. Istraživanje je obavljeno na uzorcima izmeta 40 zdravih žena između 18 i 55 godina starosti. Analizirane su uzorke znanstvenici podijelili u dvije skupine: zasićene bakterijskim rodom Prevotella i zasićene bakterijskim rodom Bacteroides. Ženama se, koje su sudjelovale u istraživanju, potom pomoću magnetske rezonance skenirao mozak dok su im znanstvenici pokazivali slike smišljene s namjerom izazivanja pozitivnih, negativnih ili neutralnih emocionalnih reakcija.

Rezultati

Otkriveno je da grupa s većim nakupinama bakterijskog roda Bacteroides ima veći volumen sive materije u čeonom režnju i insuli te veliki volumen hipokampusa. Za razliku od njih, grupa je s većim nakupinama bakterijskog roda Prevotella imala manji volumen tih područja, zbog čega su žene s većim brojem bakterijskog roda Prevotella pokazale veći stupanj tjeskobe, stresa i razdražljivosti tijekom gledanja slika.

Mišljenje znanstvenika

Prema istraživačima do toga vjerojatno dolazi jer hipokampus pomaže regulirati emocije pa s manjim volumenom negativne slike postižu veće emocionalne reakcije. “Smanjen hipokampus uzrokuje emocionalnu uzbuđenost,” napisali su u studiji.

Također su kazali da je “predloženo da te promjene rezultiraju manjom specifičnošću kodiranja kontekstualnih detalja dolaznih podražaja što je ujedno i deficit koji je vidljiv u nekoliko psihijatrijskih poremećaja, uključujući depresiju, posttraumatski stresni poremećaj i poremećaj granične osobnosti. Iako su subjekti u ovoj studiji bili zdravi, moguće je da dobiveni rezultati predstavljaju faktore njihove ranjivosti,” piše Science alert.

Imaš komentar?

Još iz rubrike

Povratak na Net.hr