Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

SUPER ŽENA

Lise Meitner: Žena koja je nacistima ‘otela atomsku bombu u svojoj torbici’

Lise Meitner, prema mnogima najznačajnija znanstvenica 20. stoljeća zaslužila je barem jednu Nobelovu nagradu te mjesto u udžbenicima fizike i kemije. No umjesto nje, i nagrade i mjesta u udžbenicima uzimali su drugi.

Prva prepreka za mladu Lise bila je njena obitelj. Rođena 1878. kao osmo dijete u židovskoj obitelji u Beču, Lise nije imala puno izbora. Ipak, kao i mnogo puta kasnije u životu, izabrala je teži put. Roditelji su se protivili, no ona je s 21 godinom upisala Sveučilište u Beču. Briljatna Lise bi upisala i ranije, no tek te 1901. Austro-Ugarska je i ženama dopustila upisivati “muške” smjerove.

Borba za apsolutnu istinu

U znanstvenom svijetu se vrlo brzo pronašla, a radeći s velikim Ludwigom Boltzmannom, otkrila je svoj poziv. “Boltzmann joj je dao viđenje fizike kao borbe za apsolutnu istinu. Takav stav je zadržala do kraja života”, opisao je to vrijeme njen nećak, Otto Robert Frisch.

To je sigurno bilo jako primamljivo Meitner jer u svijetu fizike po prvi puta nije bilo važno što je žena, ili što je Židovka, nego koliko zna i koliko radi. Iluzija koju će kasnije skupo platiti.

Tko bi dao laboratorij – jednoj ženi?!

U vrijeme kada se struktura atoma tek otkriva, Lise je projurila kroz studij, a 1906. doktorirala. Željna znanja, 1907. odlazi u Berlin na Institut cara Wilhelma u Beču, gdje je radio još jedan od pionira atomske fizike Max Planck.Tamo se ponovo suočila s preprekama. Nitko nije želio dati laboratorij ili katedru “tamo nekoj” ženi, još k tome Židovki. Za nju se zauzeo Otto Hahn koji je, naravno, laboratorij dobio bez problema.

Kemičar Hahn i fizičarka Meitner su blisko surađivali i sjajno nadopunjavali i ubrzo su počeli nizati uspjehe: 1918. su otkrili element protaktinij. Meitner je i prva otkrila oblik neradioaktivnog zračenja, nazvan Augerov efekt – zašto bi se fizikalna pojava zvala po ženi, Židovki, kada se može zvati po Pierru Victoru Augeru koji ga je otkrio dvije godine kasnije.

Hladna dobrodošlica u Švedskoj

No Meitner je ustrajala. Njoj je ionako od nagrada i priznanja bila važnija, borba za apsolutnu istinu, kako je ona vidjela fiziku. Nastavila je proučavati beta-raspad radioaktivnih atoma, a zajedno s Hahnom i Fritzom Strassmannom počela je neutronima bombardirati elemente, prvenstveno uranij.

No taman uoči njenog najvećeg otkrića, Meitner je 1938. morala pobjeći od nacističkog progona. Došla je u institut u Stockholmu kojeg je vodio Manne Siegbahn. Napredak je bio “očit” – tamo je dobila laboratorij, ali bez ikakve opreme, suradnika, asistenata ili novca za materijale.

Shvatili da bez Lise ne ide

Hahn i Strassmann su nastavili s eksperimentima, no bombardiranje uranija nije davao rezultate kakve bi trebao. Kada je shvato da ne ide, Hahn se potajno našao s Meitner u studenom 1938. u Kopenhagenu. Kada joj je prestavio rezultate, Lisa mu je rekla da analiziraju smjesu.

Hahn i Strassman su analizom potvrdili da, stvarno, ostaje daleko lakši barij i smjesta objavili rad. No bez Lise, nisu znali zašto. S druge strane, samo na temelju dopisivanja i briljatnog uma, Lise je bez problema, zajedno s nećakom Frischom, objasnila proces – i nazvala ga nuklearna fisija. Nobelovu nagradu za otkriće fisije 1944. dobio je samo Hahn.

Dalekovidnija od velikog Einsteina

Otkriće cijepanja uranija, i goleme energije koja se pritom otpušta, potaklo je Alberta Einsteina da potpiše glasovito pismo u kojem znanstvenici upozoravaju američkog predsjednika na opasnosti atomske bombe koju bi nacistički režim mogao izgraditi. Kasnije, kada je vidio užase atomske bombe i Hladnog rada, Einstein je kasnije požalio svoj potpis. Meitner je s druge strane već tada jasno objavila da “Ne želi imati nikakve veze s bombom”. No ni na tu rečenicu se malo tko obazirao.

Žena koja je otela atomsku bombu nacistima

Kada je 1946. posjetila SAD, Lise Meitner su dočekali kao pravu zvijezdu. Kako bi mediji ilustirali njen značaj, prozvali su je “ženom koja je pobjegla iz nacističke Njemačke s atomskom bombom u torbici”. To je trebao biti kompliment; sve što je imalo veze s atomskom bombom je slavljeno kao spasonosno.

Priznanja tek poslije smrti

No kao i obično, Lise se nije obazirala, njena istina je ona fizikalna. “Znanost potiče ljude da nesebično tragaju za istinom i objektivnošću; uči ljude da prihvate stvarnost za čuđenjem, a da niti ne spominjem duboko poštovanje, divljenje i radost koji prirodni svijet budi kod istinskog znanstvenika” rekla je Meitner.

1960. je otišla u u engleski Cambridge gdje je preminula 27. listopada.
Znanstvenici su pokušali ispraviti nepravdu pa su 1966. dodijelili Fermijevu nagradu za otkriće fisije njoj, Hahnu i Strassmannu, a 1992. tada najteži element po njoj je prozvan majtnerij.

 

Imaš komentar?

Još iz rubrike

Povratak na Net.hr