Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

NIJE TOLIKO STVAR KOLIČINE...

Nova studija tvrdi kako prerađena hrana ubija želučane bakterije koje nas štite od pretilosti i raka

Prerađena hrana ubija crijevnu mikrofloru, tvrde znanstvenici

Nova studija tvrdi kako prehrana bogata brzom i nezdravom, prerađenom hranom uništava želučane bakterije koje nas štite od pretilosti, dijabetesa, raka, srčanih bolesti, crijevnih bolesti i autizma, piše Telegraph.

U ljudskim se crijevim prirodno nalazi više od 3 500 različitih mikroba, koji zajedno odnose otprilike 1 i pol kilogram naše težine, a znanstvenici sada vjeruju kako prehrana bazirana na limitiranim količinama visoko procesuirane hrane, u usporedbi s balansiranom i zdravom prehranom, može taj broj smanjiti za više od jedne trećine. A ovi bi nalazi mogli objasniti zašto se neki ljudi debljaju, a drugi ne, čak i ako jedu jednake količine masti, šećera, proteina i ugljikohidrata.

A ovi su rezultati proizašli iz studija koje je vodio Tim Spector, profesor genetske epidemiologije na King’s College-u u Londonu. A u eksperimentu mu je pomogao njegov 23-godišnji sin Tom, koji je pristao 10 dana jesti samo hranu iz McDonald’sa – točnije hamburgere, pomfrit, pileće nuggetse i Coca-Colu.

Hranio se samo u McDonald’su

“Prije nego sam započeo s tatinom fast-food prehranom, u mojim je crijevima bilo otprilike 3 500 bakterijskih vrsta, a najviše onih pod nazivom firmicutes. Kad sam se počeo tako hraniti, broj bakterija u crijevima smanjio se za 1 300 vrsta, i tad su dominirale bakterije pod nazivom bacteroidetes. A pretpostavka je ta da je upravo McDonald’s prehrana ubila tih 1 300 vrsta u mojim crijevima”, ispričao je Tom.

Također, ova studija je potvrdila sve one prijašnje studije koje su se trudile objasniti kako je problem pretilosti i povezanih bolesti puno dublji od toga da neki ljudi jednostavno jedu previše.

Flora u želucu također ima ključnu ulogu u uklanjanju potencijalno opasnih mikroba te u regulaciji metabolizma. One, naime, proizvode probavne enzime i vitamine A i K, koji u tijelo pomažu unijeti dovoljnu količinu važnih minerala, poput primjerice kalcija i željeza.

A bakterijski disbalans, pokazalo se, povezan je s većim rizikom od razvoja bolesti poput kolitisa ili upalnih, crijevnih bolesti, a postoje i određeni dokazi kako je i pojava autizma povezana sa smanjenjem aktivnosti crijevnih bakterija. No, točni načini nadoknade naših mikrobnih populacija razlikuje se od zemlje do zemlje, dok određeni stručnjaci čak tvrde kako i pretilost može biti zarazna.

Većina mikroba zapravo je korisna

Tako je test koji su proveli na Sveučilištu u Coloradu pokazao da je prijenos bakterija iz stanica pretilog čovjeka u stanice miša doveo do toga da se i miš udebljao, ali je i kod mršavog miša kojeg su smjestili u kavez s pretilim miševima također došlo do debljanja.

“O mikrobima se često piše u negativnom kontekstu, dok je istina zapravo ta kako je tek nekoliko od više milijuna vrsta mikroba zapravo štetno, dok je većina njih ustvari izuzetno važna za naše zdravlje”, objašnjava Spector te dodaje: “A ono što smo upravo saznali jest da bi promjene u crijevnim mikrobima unutar mikrobioma vrlo vjerojatno mogle biti odgovorne za većinu slučajeva pretilosti, ali i za posljedice kao što su rak, dijabetes ili bolesti srca.”

Profesor Spector također ukazuje na britanski registar u kojem su prikupljeni podaci o 12 tisuća blizanaca koje su znanstvenici British Gut Projecta (čiji je on osnivač) pratili tijekom njihovih života, kako bi vidjeli kakav efekt na njihovo zdravlje imaju razni genetski i ekološki faktori. I tako danas tvrde da je izbacivanje masnoća i šećera iz prehrane puno manje važno od toga da se pobrinemo jesti što raznovrsniju i prirodniju hranu.

Naši su preci tjedno jeli 150 različitih namirnica. Mi ih jedemo tek 20, a većina je prerađena

Elevated View of a Tray With Fries, a Hamburger and Lemonade

A svoje nalaze potkrijepili su i konkretnim primjerima, pa tako tvrde kako su belgijska piva, češnjak, kava, celer i poriluk idealne namirnice za održavanje zdravlja crijevne mikroflore. “Prije petnaest tisuća godina, naši su preci tijekom jednog tijedna prehranom unosili oko 150 različitih sastojaka, a većina ljudi danas tjedno konzumira tek 20 različitih prehrambenih namirnica, dok je od tih 20 namirnica većina njih, ako ne i sve, umjetno prerađeno. A većina prerađenih namirnica dolazi, nažalost, od samo četiri ključna sastojka: kukuruza, soje, mesa i pšenice”, objašnjava Spector.

Glasnogovornik McDonald’sa za Telegraph je pak izjavio: “Mi u našim restoranima imamo širok izbor namirnica i kod nas se također može uživati u zdravoj i balansiranoj prehrani. Također, preformulirali smo sastojke koje stavljamo u našu hranu, kako bismo smanjili količinu soli, masti i šećera te u potpunosti izbacili trans-masne kiseline iz naše ponude.”

No, najsigurnije se ipak pouzdati u hranu koju pripremamo sami i za koju smo sigurni da nije procesuirana. I ako je to ikako moguće, upravo bismo takve namirnice trebali konzumirati što je češće moguće.

Imaš komentar?

Još iz rubrike

Povratak na Net.hr