Neki ljudi odgađaju donošenje odluka misleći kako će ih izbjeći jer im ta neminovna aktivnost donosi previše stresa. No jeste li znali da si možete uvelike olakšati sa samo dvije tehnike koje birate ovisno o kakvoj se odluci radi? Probajte i više se nećete nepotrebno tresti.

Maksimalizacija za velike odluke

Maksimalizacija znači sastavljanje popisa svih vaših opcija, a potom i svih mana i prednosti svake od njih. Na ovaj način možete smireno sagledati sve faktore koji utječu na vašu odluku. Ponekad je dovoljno samo to. No, ako ni nakon ovoga ne možete odlučiti, onda trebate ocjeniti svako 'za' i 'protiv' na skali od jedan do deset. Potom zbrojite sve afirmativne argumente.

U ovoj matematici odlučivanja postoji još jedan element. Visina ocjene za svaki argument 'za' ili 'protiv' treba ovisiti o jačini vaših osjećaja u odnosu na to. Istovremeno, treba znati da nisu svi intenzivni osjećaji vrijedni da bismo ih trebali uzeti u obzir.

Pažnju trebate usmjeriti samo na ona koja ukazuju na to kako ćete se osjećati u budućnosti, dok kratkotrajne osjećaje, koji se javljaju samo u vrijeme donošenja odluke, treba zanemariti. Zaokupljenost privremenim osjećajima, ma koliko god oni bili snažni, može vas spriječiti da donesete dobru odluku.

Umjesto toga, morate zamisliti kako ćete se osjećati kad napravite novi korak u svom životu, a te buduće emocije trebaju biti ocijenjene najvišim ocjenama.

Svi faktori u ovoj igri krajnje su subjektivni, a mnogi od nas nemaju dovoljno energije i vremena da ih sve odmjeravaju. U tom slučaju, ovu tehniku treba koristiti samo pri donošenju većih odluka. Što se tiče zapisivanja na papir, za mnoge je taj čin sasvim dovoljan da se spozna prava odluka. Brojke su jasne, a jasnoća stvara odlučnost, hrabrost i osjećaj zadovoljstva.

Zadovoljavanje za svakodnevne odluke

Druga metoda donošenja odluka jest 'zadovoljavanje'. Ona se uspješno primjenjuje za rješavanje svakodnevnih, trivijalnih dilema i puno je brži od maksimalizacije.

Što ova tehnika podrazumijeva? Zadovoljavanje zahtijeva sastavljanje liste vaših minimalnih potreba – onoga što je za vas 'dovoljno dobro'. Potom počinjete potragu sve dok ne pronađete prvu opciju koja zadovoljava minimum vaših potreba. To je to! Ništa ne može biti jednostavnije.

Umjesto da neurotično razmišljate o tome što bi mogao biti najbolji ishod, nekoliko odluka mogu biti 'dovoljno dobre'. Realno, vjerojatno ne postoji samo jedna prava odluka. Uostalom, psiholozi to i potvrđuju. Ljudi koji pokušavaju cijelo vrijeme maksimalizirati, koji neprekidno tragaju za savršenom opcijom, obično su neurotični, nesretni i nezadovoljni svojim životom.

Čak i nakon donošenja odluke, oni ne prestaju preispitivati njezinu valjanost, te nastavljaju razmišljati o drugim opcijama koje su mogli odabrati. Jako je važno da shvatite kako je većina svakodnevnih dilema zapravo beznačajna. Stručnjaci kažu da je sasvim normalno osjećati pritisak zbog golemog broja beznačajnih odluka koje donosimo svakog dana. Međutim, nijedna od njih objektivno neće ništa značajno promijeniti u našem životu.

U moru informacija koje nas svakodnevno zapljuskuju važno je da se izabere put koji će vas zadovoljiti i spriječiti frustraciju zbog bezbrojnih potencijalnih opcija i rješenja. Morate se usredotočiti na mogućnosti koje djeluju da će za vas funkcionirati, čak i ako nisu obavezno najbolje.

Na kraju, je li u redu da se ne donose baš sve odluke svjesno? Ukoliko se radi o trivijalnim stvarima, a birate ih brzo, bez razmišljanja, onda primjenjujete princip zadovoljavanja – birate opciju koja je 'dovoljno dobra'. Život tako postaje puno lakši, a snaga neophodna za donošenje velikih, važnih odluka bit će sačuvana.