Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

PRIPAZITE...

Kokosovo ulje u posljednje je vrijeme jako popularno i smatra ga se ljekovitim. No evo što znanstvenici imaju za reći o tome

Kokosovo ulje izrazito je popularno, ali ljudi su i dalje prilično zbunjeni oko toga koliko je ono i u kojim količinama zapravo zdravo

U zadnjih nekoliko godina kokosovo ulje je posvuda – svi pišu o tome koliko je zdravo, za što sve može poslužiti i kako nam točno može pomoći u zdravstvenom smislu.

No, iako su brojne studije zaista pokazale da kokosovo ulje ima svojih prednosti, ovogodišnja meta-analiza objavljena u magazinu Nutrition Reviews napokon pojašnjava koje su točno prednosti, a koji nedostaci konzumacije kokosova ulja.

Je li zdravije kokosovo ili maslinovo ulje?

Maslinovo ulje
Maslinovo uljeFoto: Alessandro Valli/Flickr

Laurence Eyres, voditelj ove meta-analize i predsjednik Oils & Fats Specialist grupe na Institutu za kemiju na Novom Zelandu, za Washington Post je dataljno ispričao o nalazima njihova istraživanja.

Meta-analiza je pokazala da kokosovo ulje, koje sadrži 92 posto zasićenih masnoća, LDL (loš) kolesterol u krvi podiže znatno manje nego maslac, no znatno više nego nezasićena, biljna ulja.

Stoga, kada je riječ zdravlju srca, Eyres na temelju ovih činjenica izvodi vrlo jednostavan zaključak: “Opasno je i prilično glupo da svoje ekstra djevičansko maslinovo ulje zamijenite kokosovim uljem.” No iza ove tvrdnje postoji i detaljnije objašnjenje.

Određene prednosti kokosova ulja

Dobro se slaže s povrćem
Dobro se slaže s povrćemFoto: Naotake Murayama/Flickr

Kokosovo ulje ima brojne prednosti, ako gledamo iz kulinarske perspektive. Njegov divan, karakterističan miris jelima daje tropski štih, a na sobnoj je temperaturi u krutom stanju, što je pogodno za razne recepte.

Kao i brojne druge krute masnoće, i ono je namijenjeno veganima te pristaje uz razna povrtna jela kakva oni konzumiraju. Također, kao i ostale zasićene masnoće, pogodan je za prženje hrane na visokim temperaturama. (A suprotno učestalom mišljenju – mononezasićene masnoće, kao što je maslinovo ulje, također prilično dobro reagiraju na visokim temperaturama, stoga je kvalitetno maslinovo ulje ustvari odlično, a ne štetno za prženje. S druge strane, ulje kukuruza manje je stabilno na visokim temperaturama, dok se ulje orašastih plodova ne bi uopće trebalo baš jako zagrijavati.)

No, uza sve njegove prednosti koje zaista postoje, kokosovo je ulje zadnjih godina prezentirano i kao čudotvoran lijek i magična hrana koja riješava sve probleme. “Nema ništa loše u tome da se kokosovo ulje konzumira u umjerenim količinama, ali ono nije lijek za sve i nije nikakva čarobna mast”, objašnjava Eyres.

Apsorbira li se zaista učinkovitije od ostalih masnoća?

Ulja
UljaFoto: Alex Juel/Flickr

Mnogo se puta već pisalo o tome kako je kokosovo ulje odličan izvor triglicerida srednje dužine lanca (MCT), što je ustvari tip masnoće koju tijelo razgrađuje na drugačiji način te se zbog toga apsorbira i metabolizira učinkovitije od ostalih masti. No, istraživnja o MCT masnoćama nisu pokazala takvu povezanost.

Problem je u tome što se laurinska kiselina, masna kiselina koja prevladava u kokosovu ulju, obično navodi kao masna kiselina srednjeg lanca, no Eyres kaže: “Iako bi se zbog kemijskog sastava laurinska kiselina mogla svrstati među masne kiseline srednjeg lanca, ona se u tijelu ponaša kao masna kiselina dugog lanca. Kokosovo ulje ima manje od 3 posto MCT-a, što znači da su MCT i kokosovo ulje različiti otprilike kao što su različiti kreda i sir.”

Podiže LDL, ali i HDL kolesterol i zbog toga je blagotvorno?

O maslacu se također piše kao blagotvornom
O maslacu se također piše kao blagotvornomFoto: Rebecca Siegel/Flickr

Kad je pak riječ o utjecaju kokosova ulja na kolesterol, često čujemo argument da, iako podiže razinu LDL kolesterola u tijelu, također podiže i razinu HDL, odnosno dobrog kolesterola – zbog čega je njegov učinak na tijelo neutralan, pa čak i blagotvoran. No Eyres objašnjava kako i maslac podiže razinu dobrog HDL kolesterola, ali je kod kokosova ulja situacija ovakva: “Obično se radi o podizanju količine sitnih LDL čestica, koje su prilično zabrinjavajuće zbog toga što su iznimno aterogene.” A to u principu znači da potiču formiranje plaka u arterijama te ih začepljuju.

Među nutricionistima već dugo traje rasprava o tome jesu li zasićene masnoće, unatoč tome što podižu razine kolesterola, zaista problematične i koliko ustvari pridonose bolestima srca. I unatoč tome što na naslovnicama brojnih novina možemo vidjeti “Veliki povratak maslaca”, ako se osvrnete na detalje rasprave stručnjaka, vidjet ćete da, iako su zasićene masnoće neutralne kad je riječ o uzrokovanju bolesti srca, nezasićene masnoće – a posebno ulja bogata antioksidansima, kao što je maslinovo – mogu ustvari biti korisna preventiva, zbog čega bismo ih svakako trebali uključiti u prehranu.

Prehrana stanovnika pacifičkih otoka

Oni su konzumirali svježi kokos
Oni su konzumirali svježi kokosFoto: maite oz/Flickr

“Priča o kolesterolu zapravo je vrlo jednostavna i brojni se faktori trebaju uzeti u obzir kada je riječ o bolestima srca”, dodao je Eyres i konačno objasnio ključnu razliku između kokosa i kokosova ulja.

Poseban primjer kojega je Eyres istražio kako bi objasnio razliku između prednosti svježeg kokosa te nedostataka kokosova ulja, jesu stanovnici pacifičkih otoka, koji su kroz povijest konzumirali velike količine zasinećih masnoća iz kokosovih proizvoda, ali kod njih nisu zabilježeni česti slučajevi kardiovaskularnih bolesti (No to je zato što se većinom nije radilo o kokosovu ulju, već o svježem kokosu i kokosovu brašnu – koji su bogati vlaknima).

No, njihova je tradicionalna prehrana također sadržavala i obilje ribe, voća i povrća te vrlo male količine šećera, prerađene hrane i sokova. Eyres u svojoj studiji stoga zaključuje kako je konzumacija kokosovih proizvoda koji sadrže vlakna (a to nije kokosovo ulje, jer ih ono uopće ne sadrži), ne predstavlja apsolutno nikakav rizik za zdravlje srca. Ali kokosovo ulje, koje trenutno igra veliku ulogu u zapadnjačkoj prehrani, predstavlja.

Stoga, ukoliko ga volite, slobodno dodajte malo kokosova ulja u mješavinu povrća ili komadiće svježeg kokosa u jutarnji smoothie – ali ga nemojte smatrati ljekovitim i čudotvornim proizvodom te se za svakodnevno kuhanje ipak držite ulja s nezasićenim masnoćama.

Imaš komentar?

Još iz rubrike

Povratak na Net.hr