banner

JEZIVA LEGENDA

NAJTUŽNIJA PJESMA SVIH VREMENA: Nakon što su je čuli, mnogi su si oduzeli život

Ova pjesma prvi je put objavljena u Mađarskoj 1935. godine i od prvog je trenutka izazivala kontroverze. Zbog ove su balade, tvrdi se, mnogi okončali svoje živote vlastitom rukom.

Mađarski pijanist i skladatelj Rezső Seress 1933. je godine komponirao Sumornu nedjelju, poznatu i pod nazivom Samobilačka pjesma.

Izvorni tekst Svijet završava govorio je o očaju uzrokovanim ratom, a završava molitvom o ljudskim grijesima. Pjesnik László Jávor zatim je napisao tekst na Seressovu kompoziciju koji je istisnuo onaj stari te započeo jednu od najjezivijih priča u povijesti glazbe.

U Jávorovu tekstu glavni junak, shrvan smrću svoje ljubavi bez koje nema snage za život, odlučio je izvršiti samoubojstvo. Pjesma je prvi put objavljena u Mađarskoj 1935. godine i od prvog trenutka postala je kontroverzna te je izazvala brojne polemike.

Uz pjesmu se kasnije počela vezati urbana legenda po kojoj su navodno stotine ljudi iz Mađarske počinile samoubojstvo čuvši je.

No, nije samo to obilježilo tu pjesmu, već se uz nju vezala i kvaliteta glazbe pa se ta melodija brzo proširila svijetom te je prevedena na engleski jezik, a već spomenuta legenda o samoubojstvima prepričavala se u mnogo zemalja engleskog govornog područja.

Godine 1941. slavna američka glazbenica Billie Holiday snimila je svoju verziju pjesme, ali njezin tekst znatno je odudarao od originalnog. Njezina je verzija bila znatno optimističnija, ali bez obzira na to, i ona je zabranjena za vrijeme Drugog svjetskog rata. BBC nije emitirao pjesmu kako ne bi oslabio moral britanskog stanovništa u, ionako pesimističnim trenucima ratnih vremena.

Dodatnu jezivost ovoj pjesmi i legendi koja ju je pratila dala je i sudbina samog skladatelja Rezsőa Seressa. U siječnu 1968. godine, točno 35 godina otkako je napisao pjesmu, Seress je izvršio samoubojstvo. Prvo se bacio kroz prozor, ali je preživio, da bi se nakon toga u bolnici zadavio žicom.

Ipak, vjerojatno najjeziviju i najmračniju verziju ove pjesme priuštila nam je čuvena grčka umjetnica Diamanda Galás.

Povratak na Net.hr