Cene lekova izazivaju infarkt novčanika

Sve skuplji i skuplji

7.7.2013.
23:19
VOYO logo

Broj lekova koji se pacijentima propisuju na lekarski recept smanjen je prošle godine za 13 odsto, a participacija je povećana za šest odsto, pišu "Novosti".

Kada izađe od svog izabranog lekara sa nekoliko recepata, pacijent sa dijabetesom kojem je ova bolest već oštetila krvne sudove, prvo mora da se prebroji da li u novčaniku ima oko 1.500 dinara.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Jer, najmanje toliko će biti račun u apoteci za fiksne i procentualne participacije, i lekove koji su mu nužni, ali se ne izdaju o trošku osiguranja.

A pacijent koji je preležao infarkt i sad uzima antikoagulacionu terapiju, lekove za hipertenziju i statine za snižavanje masnoća u krvi, mora mesečno da doplati za terapiju bar dva puta više.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Oni, kao i ostalih četiri miliona osiguranika, koji godišnje uzimaju lekove na recept, na svojoj koži osećaju da je zdravlje u Srbiji sve skuplje. Sve manje lekova se izdaje o trošku osiguranja, pa i među onima koji su ostali na takozvanoj pozitivnoj listi sve je više onih za koje se plaća procentualno učešće koje u nekim slučajevima iznosi i do 90 odsto cene leka.

- Od početka ove godine za fiksnu participaciju za lekove naplaćeno je 316.893.800. dinara, a za procentualno učešće u troškovima terapije 1.257.711.245 dinara -, kaže Sanja Mirosavljević, portparol Republičkog fonda zdravstvenog osiguranja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prema zvaničnim podacima Republičkog fonda zdravstvenog osiguranja, broj lekova koji se propisuju na lekarski recept smanjen je prošle godine za 13 odsto. Istovremeno je participacija, u proseku, povećana za šest odsto.

To direktno pokazuje da trošak lečenja sve više pada na teret samih pacijenata, a lekari sve češće svedoče da oboleli još u ordinaciji kažu da neće uzimati preporučeni lek koji se ne izdaje na recept, jer nemaju novca!

Tekst se nastavlja ispod oglasa

- Zdravlje je uvek bilo skupo, samo je pitanje ko snosi troškove lečenja i preventive -, kaže dr Nevenka Dimitrijević, predsednik Saveza sindikata lekara i farmaceuta Srbije, izabrani lekar u Domu zdravlja Voždovac.

- Sada imamo situaciju da zdravstveno osiguranja pokriva troškove sve manje lekova. To je stvar odluke centralne komisije za lekove koja odlučuje na osnovu sredstava u kasi fonda, gde definitivno ima premalo para da bi mogla da se ispune sva očekivanja i potrebe osiguranika za zdravstvenom zaštitom. Pre 30 godina pacijenti su bukvalno sve dobijali na recept, ne samo lekove već i vitamine, čajeve, pa čak i vatu i alkohol. Država je to mogla da finansira, ali sad ne može -.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Od tog vremena zvanična medicina uspela je da produži životni vek čoveka. Prosečan životni vek stanovnika Srbije je 73,7 godina, pa iako se kod nas, u proseku, živi osam godina kraće nego u zemljama EU, prosečan životni vek žena u poslednjih šest decenija produžen je za 20 godina. Starija populacija, a u proseku svi zajedno imamo 42,2 godine, iziskuje i veće troškove zdravstvene zaštite.

- Uspeli smo da pacijentima produžimo vek i sve je više slučajeva da ljudi žive 90 i više godina, a cilj nije samo produženje nego i kvalitet života -, kaže dr Dimitrijević.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

- To se obezbeđuje lekovima koji su vrlo skupi i najstarije stanovništvo u najvećem broju slučajeva državu mnogo košta. Problem je, međutim, što i kod sve većeg broja mladih dolazi do naglog pogoršanja zdravlja, infarkta, šloga, malignih bolesti, i u tim ozbiljnim stanjima potrebni su bolničko lečenje, operacije, a to je izuzetno skupo -.

Samo na lekove na recept iz kase osiguranja u Srbiji se godišnje troši oko 30 od ukupno 200 milijardi dinara, koliko se prikupi od doprinosa.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

- Novca je premalo i jedino što možemo da uradimo jeste da molimo pacijente da se trude da žive zdravo -, kaže dr Dimitrijević.

- Ali, i to košta, a većina ljudi, ipak, sebi ne može da obezbedi zdravu i izbalansiranu ishranu. Zbog toga što ni kao pojedinci, ni kao država, ne ulažemo mnogo u prevenciju, sve masovnije se ispoljavaju hronične bolesti, koje ne možemo da izlečimo, ali sprečavamo komplikacije lekovima koji sve više koštaju -.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Brave
Senorita 89
Versailles
Brak na prvu
Samit
default_cta
Tajne vinove loze
Hell's kitchen
Ljubavna zamka
Pevačica
Brak na prvu Australija
default_cta
Pirata i kapitano
Obiteljske tajne
Otok iskušenja
Cijena strasti
VOYO logo