Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

sportnet.rtl.hr

indizajn.rtl.hr

putoholicari.rtl.hr

klinfo.rtl.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe


<para>
Bjeloruski cyber-kriminalac, poznat kao Policijski pas počeo je s hakiranjem vrlo rano i do 20. godine je, kaže, već zarađivao 100.000 dolara mjesečno kao „carder”, pretvarajući podatke ukradene s kreditnih kartici u gotovini. Ranih 2000-ih bio je jedna od vodećih figura u ruskom i istočnoeuropskom cyber-podzemlju.</para>
<para>U razgovoru koji prenosi<ulink url="https://www.theguardian.com/world/2017/mar/29/hack-election-ebay-confessions-belarusian-hacker"> Guardian</ulink>, sada 33-godišnji Pavlovič s desetogodišnjim zatvorskim stažom iza sebe, daje rijedak uvid u zajednicu koja je optužena za obavljanje agresivnih cyber-aktivnosti u ime Kremlja. No, navodi da je ruska vlada hakirala elektronsku poštu Demokratska stranka kako bi pomogla <strong>Donaldu Trumpu</strong> da pobijedi su opovrgnuti od strane američkog predsjednika, a Kremlj ih je proglasio „neutemeljenima” i „amaterskima”.
</para>
<heading2>'Najteže je hakirati banke i komercijalne portale kao što je eBay'</heading2>
<para>
Pavlovič nije želio izravni komentirati spomenuto hakiranje izbora, no rekao je da je sve lakše pristupiti vladinim organizacijeama diljem svijeta zahvaljujući pomoći novim aplikacija koje se razvijaju svaki dan. To je povezano s činjenicom da se „sve što je stvorio čovjeka može uništiti". Možete stvoriti najsavršeniji sustav zaštite računala, ali prijestupnici će 'opkoliti' administratora i, koristeći neki izgovor, dobiti administratorske šifre.</para>
<para>"Ovu zadaću olakšava i činjenica da ljudi često koriste identične lozinke za sve svoje račune", dodaje Pavlovič.</para>
<para>Prema Pavloviču, „najteže je hakirati komercijalne banke, sustave za online plaćanja, centre za obradu, mreže bankomata i velike komercijalne portale kao što je eBay”, jer oni si mogu priuštiti više kvalificiranih stručnjaka kako bi svoje sustave napravili sigurnima.</para>
<para>
   <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="4e5edfd4-92ba-11eb-815d-0242ac12000f" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para>"No, ruski hakeri su uspijevali provaliti i te sustave, u što sam se uvjerio i svojim očima”, dodaje Pavlovič.</para>
<para>On svoje bivše hakerske ortake smatra najboljima na svijetu.</para>
<para>„Oni ne rade po uputama ili prema pravilima: oni imaju sasvim neuobičajenn pristup i uvijek pronađu način da vrlo brzo hakiraju bilo koji sustav”, kaže.</para>
<para>Pavlovič priznaje da se njegove hakerske vještine ne mogu mjeriti s onima današnjih hakera. On je bio više usredotočen na pomaganje hakerima koji su izvlačili gotovinu te kupovali i prodavali   financijske podatke. Misli da bi bio sposoban probiti račune samo slabo branjenih sustava, kakav je onaj Demokratske stranke.</para>
<para>Nakon puštanja iz zatvora 2015. godine Pavlovič je, kaže, obustavio sve svoje kriminalne poslove. Napisao je knjigu inspiriranu svojim iskustvima pod nazivom 'Kako ukrasti milijune', a osnovao je i nekoliko tvrtki, uključujući onu za isporuke ribe, kao i onu koja prodaje suvenire u obliku američkih dolara.
</para>
<heading2>'Naš posao nismo smatrali kriminalom'</heading2>
<para>
Odrastajući u Minsku on je bio uključen u cyber-kriminala već u dobi od 13. godina. Njegova obitelj imala je kod kuće računalo, a njegov očuh „je bio poslovni čovjek koji je zapio sav novac”.</para>
<para>Kupovao je podatke o kreditnim karticama na internetu - za oko 1 dolar po kartici - i koristio ih za kupovamje u internetskim dućanima. Kupovao je dijelove računala, televizore i drugu elektroniku s kojom se oskudijevalo u bivšim sovjetskim zemljama. Kad je počeo, kaže, on i mnogi drugi hakeri s ruskog govornog područja nisu to što su radili smatrali kriminalom.</para>
<para>„Bila je to igra”, rekao je.</para>
<para>Baš kao i današnji hakeri i kriminalci, i Pavlovič je koristio online forume kako bi usavršio svoje znanje.</para>
<para>Stranicu postavljenu u Ukrajini u 2001. novinar <strong>Brian Krebs</strong> je opisao kao „zbirku najdrskijih kakera i internetskih lopova koju je svijet ikad vidio”.</para>
<para>"Gotovo svi ukradeni podaci o kreditnim karticama pripadale su Amerikancima. To je smanjilo vjerojatnost da ćemo privući policijsku pozornost, ali i omogućilo zločine bez žrtava jer je osiguranje kupcima pokrivalo gubitake", objašnjava Pavlovič.</para>
<para>„Bio je to, ako baš hoćete, i domoljubni posao. Ne sjećam se kada smo to pravilo usvojili, ali svi su ga poštovali: nikad ne kradi od svojih ljudi", dodao je.</para>

'Do 20. godine zarađivao sam 20.000 dolara mjesečno, bila je to igra' Prema Sergeju Pavloviču, jednom od najzloglasnijih hakera s ruskog govornog područja, „danas je lakše hakirati izbore nego eBay ili Citibanku”. 

Bjeloruski cyber-kriminalac, poznat kao Policijski pas počeo je s hakiranjem vrlo rano i do 20. godine je, kaže, već zarađivao 100.000 dolara mjesečno kao „carder”, pretvarajući podatke ukradene s kreditnih kartici u gotovini. Ranih 2000-ih bio je jedna od vodećih figura u ruskom i istočnoeuropskom cyber-podzemlju.
U razgovoru koji prenosi Guardian, sada 33-godišnji Pavlovič s desetogodišnjim zatvorskim stažom iza sebe, daje rijedak uvid u zajednicu koja je optužena za obavljanje agresivnih cyber-aktivnosti u ime Kremlja. No, navodi da je ruska vlada hakirala elektronsku poštu Demokratska stranka kako bi pomogla Donaldu Trumpu da pobijedi su opovrgnuti od strane američkog predsjednika, a Kremlj ih je proglasio „neutemeljenima” i „amaterskima”.

'Najteže je hakirati banke i komercijalne portale kao što je eBay'

Pavlovič nije želio izravni komentirati spomenuto hakiranje izbora, no rekao je da je sve lakše pristupiti vladinim organizacijeama diljem svijeta zahvaljujući pomoći novim aplikacija koje se razvijaju svaki dan. To je povezano s činjenicom da se „sve što je stvorio čovjeka može uništiti". Možete stvoriti najsavršeniji sustav zaštite računala, ali prijestupnici će 'opkoliti' administratora i, koristeći neki izgovor, dobiti administratorske šifre.
"Ovu zadaću olakšava i činjenica da ljudi često koriste identične lozinke za sve svoje račune", dodaje Pavlovič.
Prema Pavloviču, „najteže je hakirati komercijalne banke, sustave za online plaćanja, centre za obradu, mreže bankomata i velike komercijalne portale kao što je eBay”, jer oni si mogu priuštiti više kvalificiranih stručnjaka kako bi svoje sustave napravili sigurnima.

   

"No, ruski hakeri su uspijevali provaliti i te sustave, u što sam se uvjerio i svojim očima”, dodaje Pavlovič.
On svoje bivše hakerske ortake smatra najboljima na svijetu.
„Oni ne rade po uputama ili prema pravilima: oni imaju sasvim neuobičajenn pristup i uvijek pronađu način da vrlo brzo hakiraju bilo koji sustav”, kaže.
Pavlovič priznaje da se njegove hakerske vještine ne mogu mjeriti s onima današnjih hakera. On je bio više usredotočen na pomaganje hakerima koji su izvlačili gotovinu te kupovali i prodavali   financijske podatke. Misli da bi bio sposoban probiti račune samo slabo branjenih sustava, kakav je onaj Demokratske stranke.
Nakon puštanja iz zatvora 2015. godine Pavlovič je, kaže, obustavio sve svoje kriminalne poslove. Napisao je knjigu inspiriranu svojim iskustvima pod nazivom 'Kako ukrasti milijune', a osnovao je i nekoliko tvrtki, uključujući onu za isporuke ribe, kao i onu koja prodaje suvenire u obliku američkih dolara.

'Naš posao nismo smatrali kriminalom'

Odrastajući u Minsku on je bio uključen u cyber-kriminala već u dobi od 13. godina. Njegova obitelj imala je kod kuće računalo, a njegov očuh „je bio poslovni čovjek koji je zapio sav novac”.
Kupovao je podatke o kreditnim karticama na internetu - za oko 1 dolar po kartici - i koristio ih za kupovamje u internetskim dućanima. Kupovao je dijelove računala, televizore i drugu elektroniku s kojom se oskudijevalo u bivšim sovjetskim zemljama. Kad je počeo, kaže, on i mnogi drugi hakeri s ruskog govornog područja nisu to što su radili smatrali kriminalom.
„Bila je to igra”, rekao je.
Baš kao i današnji hakeri i kriminalci, i Pavlovič je koristio online forume kako bi usavršio svoje znanje.
Stranicu postavljenu u Ukrajini u 2001. novinar Brian Krebs je opisao kao „zbirku najdrskijih kakera i internetskih lopova koju je svijet ikad vidio”.
"Gotovo svi ukradeni podaci o kreditnim karticama pripadale su Amerikancima. To je smanjilo vjerojatnost da ćemo privući policijsku pozornost, ali i omogućilo zločine bez žrtava jer je osiguranje kupcima pokrivalo gubitake", objašnjava Pavlovič.
„Bio je to, ako baš hoćete, i domoljubni posao. Ne sjećam se kada smo to pravilo usvojili, ali svi su ga poštovali: nikad ne kradi od svojih ljudi", dodao je. ZLOGLASNI HAKER ZVANI 'POLICIJSKI PAS': 

ZLOGLASNI HAKER ZVANI 'POLICIJSKI PAS':

'Do 20. godine zarađivao sam 20.000 dolara mjesečno, bila je to igra'

Postroll

Preroll

ZLOGLASNI HAKER ZVANI 'POLICIJSKI PAS': 'Do 20. godine zarađivao sam 20.000 dolara mjesečno, bila je to igra'

#uzbori

'Do 20. godine zarađivao sam 20.000 dolara mjesečno, bila je to igra'

'Do 20. godine zarađivao sam 20.000 dolara mjesečno, bila je to igra'