Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Poznata gastronomska stranica Taste Atlas, koja se bavi istraživanjem najpopularnijih jela u svim zemljama svijeta, kao i njihovim ocjenjivanjem, negativno je ocijenila srpske najpoznatije specijalitete, javlja Kurir.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na Taste Atlasu nisu posebno objasnili što "nedostaje" dotičnim jelima koja su dobila titulu "najgorih", a evo njihov popis od deset srpskih specijaliteta koja su po mišljenju profesionalaca najgora, počevši od najmanje "loših".</para><heading2>10. Podvarak</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Podvarak se radi od kiselog kupusa, crnog i bijelog luka, s ili bez mesa (svinjetina i slanina). Tradicionalno se priprema i jede u kasnu jesen i zimu (kada se kiseli kupus). Mnogi Srbi vjeruju da je još bolji ako se sutradan podgrije, a neki ga koriste i kao lijek protiv mamurluka zbog kiselkastog okusa i povećane količine bijelog luka.</para><hmn:article id="bf75bde0-600f-11ed-b662-82703b8456ed" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>9. Čvarci</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Čvarci se rade od svinjetine, najčešće slanine i masti. To su komadi izrezani na kockice koji se prže u vlastitoj masnoći dok se ne otope. Tijekom kuhanja potrebno ih je često miješati, a često im se dodaje i mlijeko kako bi dobili karamel boju. Naravno, dodaje se i sol (što više, to bolje), a u nekim krajevima i crni ili bijeli luk. Obično se rade u kasnu jesen ili zimu, često za vrijeme svinjokolje, a jedu se kao predjelo, uz kruh, kajmak, luk i, nezaobilaznu, rakiju.</para><hmn:image id="20f98170-63fb-11ed-88d0-56e3da605e76" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>8. Proja ili projara</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Proja je vrsta kolača koja se priprema od mješavine kukuruznog brašna, soli i vode. Čim se u ovo jelo dodaju mlijeko, razmućena jaja, maslac ili ulje, to više nije kukuruzni kruh, već vrsta pogače ili pite koja se zove projara. Nakon što je pečena, proja se obično reže na kocke i poslužuje topla. Treba biti hrskava sa svih strana, a pošto je malo suha, preporučuje se jesti je sa sirom, jogurtom, vrhnjem, grahom, kiselim kupusom, sarmom ili čvarcima.</para><heading2>7. Svadbarski kupus</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nema svadbe pod šatorom bez svadbarskog kupusa! To je tradicionalno jelo koje se sastoji od kiselog kupusa, luka, paprike, lovora, papra i mesa (svinjetina, teletina, janjetina i slanina). Poznat je po tome što se priprema jako dugo, lagano se krčka u zemljanoj posudi nekoliko sati. Vjeruje se da će biti boljeg okusa što se duže kuha, pogotovo ako se sutradan podgrije.</para><heading2>6. Srpska salata</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Srpska salata je zapravo nešto siromašnija šopska salata od rajčice, krastavaca, sirove ili pečene paprike, luka i slanog sira. Srpska salata je gotovo ista, samo bez sira. Povrće se izmiksa, začini solju i paprom te prije posluživanja poškropi s malo ulja i octa. Ova salata je posebno popularna ljeti.</para><heading2>5. Riblja čorba</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Riblja čorba se najčešće poslužuje na posnim proslavama. To je tradicionalno jelo koje se nekada kuhalo u velikom kotlu na otvorenoj vatri. Obično se radi od raznih slatkovodnih riba poput soma, štuke i šarana, a začini se mljevenom crvenom paprikom. Često se poslužuje s domaćim rezancima.</para><hmn:image id="2ba6eeb4-63fb-11ed-ab1b-7271ca4cdaa4" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>4. Popara</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Popara, balkanska verzija krušne kaše, možda je najpraktičnije jelo koje se priprema od viška starog kruha. Jede se u mnogim zemljama regije pa postoji mnogo različitih načina pripreme. Dva ključna sastojka su kruh, narezan na kockice ili manje komade, i tekućina, obično mlijeko ili voda. Tekućina se obično miješa s maslacem, biljnim uljem ili svinjskom mašću kako bi jelo bilo što kaloričnije i dalo potrebnu energiju.</para><heading2>3. Slatko</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Slatko najviše podsjeća na kandirano voće. Pravi se od voća koje je kuhano u šećeru kako bi se napravio sirup. Može se pripremati s raznim vrstama voća kao što su dunje, višnje, maline, jagode, kupine, smokve, grožđe, šljive, suhe šljive pa čak i latice ruže, dok se sirupi na bazi šećera često aromatiziraju vanilijom, limunovim sokom, cimetom ili klinčićem. Slatko je znak gostoljubivosti koje se tradicionalno nudi kao topla dobrodošlica gostima. Uvijek se poslužuje u malim staklenim zdjelicama, a gosti bi, po običaju, trebali uživati ​​samo u žlici ovog kandiranog voća.</para><hmn:article id="e5a16446-5b79-11ed-9d9a-2e60c69a8bd1" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>2. Nasuvo ili rezanci s makom</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Omiljeni vojvođanski specijalitet, nasuvo, su jednostavni rezanci s dodatkom maka. Rade se od široke, tanke tjestenine koja je prelivena obilnom količinom otopljenog maslaca i posuta makom i šećerom. Nekad se smatrao bogatim i ukusnim obrokom, a danas je jeftino, ali popularno jelo.</para><heading2>1. Pihtije</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pihtije su srpsko jelo koje se pravi od svinjskih iznutrica i dijelova kao što su glava ili papci. Meso se kuha zajedno s paprikom, lukom, mrkvom i lovorom dok ne omekša toliko da se odvaja od kosti. Zajedno s masnom tekućinom u kojoj se kuhalo, meso se stavlja u zdjelice ili plehove, zatim se ohladi i napravi hladetina. Ovaj žele od mesa poslužuje se narezan na kockice kao predjelo uz hladno ukiseljeno povrće i čašicu rakije.</para>

Svjetski kuhari iskritizirali srpske specijalitete: Sastavili su listu deset njihovih najgorih jela  Na Taste Atlasu nisu posebno objasnili što &apos;nedostaje&apos; dotičnim jelima koja su dobila titulu &apos;najgorih&apos; Poznata gastronomska stranica Taste Atlas, koja se bavi istraživanjem najpopularnijih jela u svim zemljama svijeta, kao i njihovim ocjenjivanjem, negativno je ocijenila srpske najpoznatije specijalitete, javlja Kurir.Na Taste Atlasu nisu posebno objasnili što "nedostaje" dotičnim jelima koja su dobila titulu "najgorih", a evo njihov popis od deset srpskih specijaliteta koja su po mišljenju profesionalaca najgora, počevši od najmanje "loših".10. PodvarakPodvarak se radi od kiselog kupusa, crnog i bijelog luka, s ili bez mesa (svinjetina i slanina). Tradicionalno se priprema i jede u kasnu jesen i zimu (kada se kiseli kupus). Mnogi Srbi vjeruju da je još bolji ako se sutradan podgrije, a neki ga koriste i kao lijek protiv mamurluka zbog kiselkastog okusa i povećane količine bijelog luka.9. ČvarciČvarci se rade od svinjetine, najčešće slanine i masti. To su komadi izrezani na kockice koji se prže u vlastitoj masnoći dok se ne otope. Tijekom kuhanja potrebno ih je često miješati, a često im se dodaje i mlijeko kako bi dobili karamel boju. Naravno, dodaje se i sol (što više, to bolje), a u nekim krajevima i crni ili bijeli luk. Obično se rade u kasnu jesen ili zimu, često za vrijeme svinjokolje, a jedu se kao predjelo, uz kruh, kajmak, luk i, nezaobilaznu, rakiju.8. Proja ili projaraProja je vrsta kolača koja se priprema od mješavine kukuruznog brašna, soli i vode. Čim se u ovo jelo dodaju mlijeko, razmućena jaja, maslac ili ulje, to više nije kukuruzni kruh, već vrsta pogače ili pite koja se zove projara. Nakon što je pečena, proja se obično reže na kocke i poslužuje topla. Treba biti hrskava sa svih strana, a pošto je malo suha, preporučuje se jesti je sa sirom, jogurtom, vrhnjem, grahom, kiselim kupusom, sarmom ili čvarcima.7. Svadbarski kupusNema svadbe pod šatorom bez svadbarskog kupusa! To je tradicionalno jelo koje se sastoji od kiselog kupusa, luka, paprike, lovora, papra i mesa (svinjetina, teletina, janjetina i slanina). Poznat je po tome što se priprema jako dugo, lagano se krčka u zemljanoj posudi nekoliko sati. Vjeruje se da će biti boljeg okusa što se duže kuha, pogotovo ako se sutradan podgrije.6. Srpska salataSrpska salata je zapravo nešto siromašnija šopska salata od rajčice, krastavaca, sirove ili pečene paprike, luka i slanog sira. Srpska salata je gotovo ista, samo bez sira. Povrće se izmiksa, začini solju i paprom te prije posluživanja poškropi s malo ulja i octa. Ova salata je posebno popularna ljeti.5. Riblja čorbaRiblja čorba se najčešće poslužuje na posnim proslavama. To je tradicionalno jelo koje se nekada kuhalo u velikom kotlu na otvorenoj vatri. Obično se radi od raznih slatkovodnih riba poput soma, štuke i šarana, a začini se mljevenom crvenom paprikom. Često se poslužuje s domaćim rezancima.4. PoparaPopara, balkanska verzija krušne kaše, možda je najpraktičnije jelo koje se priprema od viška starog kruha. Jede se u mnogim zemljama regije pa postoji mnogo različitih načina pripreme. Dva ključna sastojka su kruh, narezan na kockice ili manje komade, i tekućina, obično mlijeko ili voda. Tekućina se obično miješa s maslacem, biljnim uljem ili svinjskom mašću kako bi jelo bilo što kaloričnije i dalo potrebnu energiju.3. SlatkoSlatko najviše podsjeća na kandirano voće. Pravi se od voća koje je kuhano u šećeru kako bi se napravio sirup. Može se pripremati s raznim vrstama voća kao što su dunje, višnje, maline, jagode, kupine, smokve, grožđe, šljive, suhe šljive pa čak i latice ruže, dok se sirupi na bazi šećera često aromatiziraju vanilijom, limunovim sokom, cimetom ili klinčićem. Slatko je znak gostoljubivosti koje se tradicionalno nudi kao topla dobrodošlica gostima. Uvijek se poslužuje u malim staklenim zdjelicama, a gosti bi, po običaju, trebali uživati ​​samo u žlici ovog kandiranog voća.2. Nasuvo ili rezanci s makomOmiljeni vojvođanski specijalitet, nasuvo, su jednostavni rezanci s dodatkom maka. Rade se od široke, tanke tjestenine koja je prelivena obilnom količinom otopljenog maslaca i posuta makom i šećerom. Nekad se smatrao bogatim i ukusnim obrokom, a danas je jeftino, ali popularno jelo.1. PihtijePihtije su srpsko jelo koje se pravi od svinjskih iznutrica i dijelova kao što su glava ili papci. Meso se kuha zajedno s paprikom, lukom, mrkvom i lovorom dok ne omekša toliko da se odvaja od kosti. Zajedno s masnom tekućinom u kojoj se kuhalo, meso se stavlja u zdjelice ili plehove, zatim se ohladi i napravi hladetina. Ovaj žele od mesa poslužuje se narezan na kockice kao predjelo uz hladno ukiseljeno povrće i čašicu rakije. SUSJEDI U ŠOKU 

SUSJEDI U ŠOKU

Svjetski kuhari iskritizirali srpske specijalitete: Sastavili su listu deset njihovih najgorih jela 

Postroll

Preroll

Svjetski kuhari iskritizirali srpske specijalitete: Sastavili su listu deset njihovih najgorih jela

#proja

Svjetski kuhari iskritizirali srpske specijalitete: Sastavili su listu deset njihovih najgorih jela

Svjetski kuhari iskritizirali srpske specijalitete: Sastavili su listu deset njihovih najgorih jela