Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe

<para>
Tu su i drugi problemi, poput lažnih vijesti i kriptovaluta. Imajući to na umu, <ulink url="https://www.bloomberg.com/graphics/pessimists-guide-to-2018/">Bloomberg</ulink> je objavio 'Pesimistični vodič od 2018. do 2028.', pokušaj pregleda potencijalnih šokova koji bi se mogli dogoditi iduće godine, ali i tijekom cijele nadolazeće dekade.
</para>
<heading2>Trump osvaja još jedan mandat</heading2>
<para>
Prvi je pesimistični scenarij na <ulink url="https://www.bloomberg.com/graphics/pessimists-guide-to-2018/">Bloombergovom</ulink> popisu taj da Donald Trump osvoji novi mandat kao američki predsjednik.</para>
<para>Nakon što je Trump uveo porezne olakšice, u idućoj bi godini mogao ostvariti svoj plan troška velikog novca na vojsku i infrastrukturu, nakon čega bi ekonomija doživjela bum. Osim toga, ako istraga Roberta Mullera o umiješanosti Rusije u američke predsjedničke izbore ne otkrije da je Trump osobno u to upleten, 2020. bi mogao osvojiti još jedan predsjednički mandat, unatoč tome što sada ima loš rejting. 2021. godine bi tako Trump mogao konačno ukinuti Obamacare, no ne bi mu mogao naći dobru zamjenu pa bi se tako kaos u zdravstvenom sustavu mohao poklopiti is prestankom poreznih olakšica, a to bi sve zajedno moglo dovesti do velike recesije u SAD-u. Do 2028. godine i Demokratska i Republikanska stranka mogle bi se raspasri, a razočarani birači bi se u tom slučaju priklonili alternativnim strankama.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="1cc7a0ca-9240-11eb-be38-0242ac12000f" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<heading2>'Fake news' ubijaju Facebook</heading2>
<para>
Drugi je pesimistični scenarij taj da lažne vijesti 'ubiju' Facebook.</para>
<para>Američki predizbori pokazali su da Facebook ne uspijeva spriječiti širenje lažnih vijesti. Jedna je anketa pokazala da je 30 posto birača zbog toga mislilo da se Hillary Clinton kandidirala za Senat. Facebook sada zapošljava tisuće za detektiranje sumnjivog sadržaja, no nije baš vjerojatno da će uspjeti prepoznati i ukloniti sve prevarante. Vlade diljem svijeta prisiljene su slijediti primjer Rusije i prigrliti nova oružja protiv širenja lažnih vijesti. 2025. bi se moglo dogoditi da nitko više ne zna što je na Internetu točno, a što nije. Facebook, Google i Twitter mogli bi prestati postojati, ovakvi kakvi su nam sada poznati.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="1914bc86-9242-11eb-bddc-0242ac120012" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<heading2>Vrijednost bitcoina raste i on zamjenjuje banke</heading2>
<para>
Prema trećem scenariju, bitcoin bi mogao zamijeniti banke. Nakon rekordne vrijednosti te kriptovalute u 2017., u ovoj bi godini zbog rastućeg straha u sigurnost financijskog sustava ona mogla premašiti i 40.000 dolara. Moglo bi se dogoditi da neke od velikih kompanija, poput Alibabe, usvoje vlastitu kriptovalutu, a zemlje s klimavim ekonomijama mogle bi usvojiti bitcoine, što bi njihovu cijenu podiglo do 100.000 dolara. Tu su i hakeri i virusi kojima utječu na financijski sustav, a do 2023. predviđa se pojavljivanje jednog takvog 'crva' koji bi mogao ukrasti podatke i gotovinu s mnogih računa. To bi dovelo do kaosa i bankarskom sustavu cijelog svijeta, a do 2028. bi došlo do raspada komercijalnih zajmodavaca, dok bi globalni financijski sustav bio vezan uz digitalne valute, a vrijednost bitcoina porasla bi u tom slučaju i na milijun dolara.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="b16f367a-9240-11eb-919e-0242ac12000f" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<heading2>Napad Sjeverne Koreje</heading2>
<para>
Napad Sjeverne Koreje idući je scenarij. Kao što je Kim Jong-un već više puta poručio da ima raketu koja može uništiti SAD, postoji mogućnost da ju ove godine i lansira. Možda bi Donald Trump ipak odustao od vojne intervencije i uspije isposlovati da Kina, dosadašnja jedina saveznica Sjeverne Koreje, zatvori granicu s tom zemljom. Predviđanje Bloomberga je da godinu nakon toga sjevernokorejska državna televizija objavi da je Kim Jong-un umro, što bi dovelo do denuklearizacije Sjeverne Koreje, ali i rasta rejtinga američkog predsjednika. Veze s Kinom bi se drastično poboljšale u tom slučaju, a došlo bi i do prodaje američkog oružja Kini, i to već 2020. godine. Kina bi mogla pokušati aneksiju Tajvana, a Trump bi takvo što podržao. U takvoj bi situaciji Japan mogao pribjeći razvoju nuklearnog oružja pa bi se do 2028. razvila nova utrka naoružanjem u Aziji.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="4353f360-9236-11eb-88fb-0242ac120011" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<heading2>Povratak socijalizma</heading2>
<para>
Peti scenarij koji se spominje je taj da Jeremy Corbyn socijalizam ponovno učini velikim. Razgovori o Brexitu su izvan kontrole, premijerka Theresa May je odbačena a na čelo dolazi Jeremy Corbyn, vođa laburista. Pregovori ponovno počinju. Velika Britanija napušta Europsku uniju, Corbyn krivi Konzervativnu stranku za krivo navođenje nacije jer cijena izlaska iz EU ispada veća nego što je predvidjela vlada Therese May. Corbyn se intenzivno zadužuje i podiže poreze kako bi potaknuo svoj socijalistički plan. Sveučilišno obrazovanje je besplatno, bogati bankari bježe iz Londona, a odlaze i porezi koje su oni plaćali. Prinosi na državne obveznice zemlje dolaze na 5 posto. 2023. bi socijalizam opet mogao postati privlačan, a Corbyn bi mogao biti izabran, i to velikom većinom. No tada se ekonomska stvarnost počinje vidjeti nakon godina prekomjernog trošenja, dug prelazi 100 posto BDP-a a inflacija se širi spiralno izvan kontrole. Dolazi do rastuće zabrinutosti, vrijednost funte pada, a Ujedinjeno Kraljevstvo bi 2028. moglo biti visokorizično tržište.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="14a26ca4-92bd-11eb-bb8e-0242ac120012" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<heading2>Rat generacija uništava Europu</heading2>
<para>
Prema šestom scenariju, rat generacija mogao bi uništiti Europu. Ove bi godine umirovljenici u Francuskoj mogli krenuti u prosvjed zbog najave predsjednika Macrona o reformi mirovinskog sustava, dok bi i izbori u Italiji mogli pokazati veliku razliku i podjelu među generacijama. Birači stariji od 50 godina vjerojatno će glasovati za Silvija Berlusconija ako on obeća očuvanje mirovina, a to bi mu obećanje moglo donijeti i pobjedu na općim izborima. 2020. dolazi do pada broja radno sposobnog stanovništa, što bi dovelo do toga da države ne mogu uzdržavati sve umirovljenike. To bi značilo novu financijsku krizu za Portugal, Španjolsku, Grčku i Italiju, a za Emmanuela Macrona i Angelu Merkel to bi značilo veliku nepopularnost. Europska bi komisija posljedično mogla njihove zemlje kazniti zbog kršenja pravila o deficitu. U većem dijelu Europe bi do 2024. nezaposlenost mladih mogla narasti na čak 50 posto, što bi moglo dovesti do velike zaduženosti i pada vlada u mnogim zemljama. U Kataloniji bi moglo doći do novog glasanja o napuštanju Španjolske, no ovog puta to se neće moći zaustaviti. 2028. bi Belgija bila podijeljena na tri dijela: flamanski, francuski i Bruxelles kao glavni grad ostatka Europske unije.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="484e59e0-9241-11eb-90f6-0242ac12000f" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<heading2>Kina započinje trgovinski rat</heading2>
<para>
Prema sedmom scenariju, Kina započinje trgovinski rat. Snažan bi tajfun mogao poharati Šangaj i uzrokovati poplave i nestanke struje, što bi dovelo do rasta pritiska na predsjednika Xija da koristi svoje dobre veze s američkim predsjednikom Trumpom kako bi SAD smanjile emisije i prihvatile Pariški sporazum. 2021. bi Peking mogao početi ulijevati milijarde u subvencioniranje potpune konverzije kineskih električnih vozila do 2028. godine. Trump bi u svojem drugom mandatu mogao opet odbiti pariški sporazum, a umjesto toga povećati poreze za naftne kompanije i proizvođače automobila. I Rusija bi mogla napustiti klimatski sporazum. S obzirom na sve više klimatskih ekstrema, Kina bi 2024. mogla uvidjeti da klimatske promjene počinju isušivati njihove rijeke. Odnosi između Trumpa i Xija ostaju dobri, no dužnosnici u Pekingu počinju govoriti o tome kako prisiliti SAD da promjeni svoje ponašanje glede klime. 2025. bi Kina mogla početi nametati trgovinske sankcije, čime bi počeo rat.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="9d974bbc-994b-11eb-9a89-0242ac120015" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<heading2>Rast električnih automobila i kraj nafte</heading2>
<para>
Osmi scenarij predviđa električne automobile i kraj naftne ere.</para>
<para>Otkriće tehnologije baterija već u 2018. godini otvara put prema masovnoj proizvodnji jeftinih električnih automobila, zbog čega OPEC još više ograničava proizvodnju nafte. Sirova nafta se za sada zadržava na 50 dolara po barelu, ali do 2020. godine bi cijena nafte mogla pasti na 40 dolara zbog velikog broja električnih automobila koji bi stizali iz Sicicijske doline. Cijenu nafte od 50 dolara saudijski kralj Muhamed bin Salman mogao bi iskoristiti za početak gradnje megalopolisa u pustinji. Brza promjena u automobilskoj industriji brojne bi ekonomije, od Japana do SAD-a, dovela u situaciju da se bore za opstanak. Ako bi cijena nafte do 2021. pala na 20 dolara, to bi najviše pogodilo Moskvu i Rijad. Do 2024. godine Saudijska Arabija bila bi u ekonomskoj depresiji, a Bliski istok opet bi potresale nestabilnosti. Vladimir Putin bi se mogao povući iz politike, ali nastaviti upravljati preko predsednice Elvire Nabiuline, bivše guvernerke Središnje banke. Nafta bi pala na 10 dolara. 2028. godine, Saudijska Arabija mogla bi napustiti izgradnju megalopolisa, OPEC se raspada, a Nabiullina se u Rusiji bori protiv raspada zemlje.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="d11bc6d0-92ba-11eb-bbb6-0242ac120012" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>

Bloomberg objavio osam scenarija koji bi mogli iscrtati budućnost čovječanstva Svijet je na rubu. Sjeverna Koreja prijeti ratom, a nitko ne zna koji će biti idući potez američkog predsjednika Donalda Trumpa.
 

Tu su i drugi problemi, poput lažnih vijesti i kriptovaluta. Imajući to na umu, Bloomberg je objavio 'Pesimistični vodič od 2018. do 2028.', pokušaj pregleda potencijalnih šokova koji bi se mogli dogoditi iduće godine, ali i tijekom cijele nadolazeće dekade.

Trump osvaja još jedan mandat

Prvi je pesimistični scenarij na Bloombergovom popisu taj da Donald Trump osvoji novi mandat kao američki predsjednik.
Nakon što je Trump uveo porezne olakšice, u idućoj bi godini mogao ostvariti svoj plan troška velikog novca na vojsku i infrastrukturu, nakon čega bi ekonomija doživjela bum. Osim toga, ako istraga Roberta Mullera o umiješanosti Rusije u američke predsjedničke izbore ne otkrije da je Trump osobno u to upleten, 2020. bi mogao osvojiti još jedan predsjednički mandat, unatoč tome što sada ima loš rejting. 2021. godine bi tako Trump mogao konačno ukinuti Obamacare, no ne bi mu mogao naći dobru zamjenu pa bi se tako kaos u zdravstvenom sustavu mohao poklopiti is prestankom poreznih olakšica, a to bi sve zajedno moglo dovesti do velike recesije u SAD-u.  Do 2028. godine i Demokratska i Republikanska stranka mogle bi se raspasri, a razočarani birači bi se u tom slučaju priklonili alternativnim strankama.

   

'Fake news' ubijaju Facebook

Drugi je pesimistični scenarij taj da lažne vijesti 'ubiju' Facebook.
Američki predizbori pokazali su da Facebook ne uspijeva spriječiti širenje lažnih vijesti. Jedna je anketa pokazala da je 30 posto birača zbog toga mislilo da se Hillary Clinton kandidirala za Senat. Facebook sada zapošljava tisuće za detektiranje sumnjivog sadržaja, no nije baš vjerojatno da će uspjeti prepoznati i ukloniti sve prevarante. Vlade diljem svijeta prisiljene su slijediti primjer Rusije i prigrliti nova oružja protiv širenja lažnih vijesti. 2025. bi se moglo dogoditi da nitko više ne zna što je na Internetu točno, a što nije. Facebook, Google i Twitter mogli bi prestati postojati, ovakvi kakvi su nam sada poznati.

   

Vrijednost bitcoina raste i on zamjenjuje banke

Prema trećem scenariju, bitcoin bi mogao zamijeniti banke. Nakon rekordne vrijednosti te kriptovalute u 2017., u ovoj bi godini zbog rastućeg straha u sigurnost financijskog sustava ona mogla premašiti i 40.000 dolara. Moglo bi se dogoditi da neke od velikih kompanija, poput Alibabe, usvoje vlastitu kriptovalutu, a zemlje s klimavim ekonomijama mogle bi usvojiti bitcoine, što bi njihovu cijenu podiglo do 100.000 dolara. Tu su i hakeri i virusi kojima utječu na financijski sustav, a do 2023. predviđa se pojavljivanje jednog takvog 'crva' koji bi mogao ukrasti podatke i gotovinu s mnogih računa. To bi dovelo do kaosa i bankarskom sustavu cijelog svijeta, a do 2028. bi došlo do raspada komercijalnih zajmodavaca, dok bi globalni financijski sustav bio vezan uz digitalne valute, a vrijednost bitcoina porasla bi u tom slučaju i na milijun dolara.

   

Napad Sjeverne Koreje

Napad Sjeverne Koreje idući je scenarij. Kao što je Kim Jong-un već više puta poručio da ima raketu koja može uništiti SAD, postoji mogućnost da ju ove godine i lansira. Možda bi Donald Trump ipak odustao od vojne intervencije i uspije isposlovati da Kina, dosadašnja jedina saveznica Sjeverne Koreje, zatvori granicu s tom zemljom. Predviđanje Bloomberga je da godinu nakon toga sjevernokorejska državna televizija objavi da je Kim Jong-un umro, što bi dovelo do denuklearizacije Sjeverne Koreje, ali i rasta rejtinga američkog predsjednika. Veze s Kinom bi se drastično poboljšale u tom slučaju, a došlo bi i do prodaje američkog oružja Kini, i to već 2020. godine. Kina bi mogla pokušati aneksiju Tajvana, a Trump bi takvo što podržao. U takvoj bi situaciji Japan mogao pribjeći razvoju nuklearnog oružja pa bi se do 2028. razvila nova utrka naoružanjem u Aziji.

   

Povratak socijalizma

Peti scenarij koji se spominje je taj da Jeremy Corbyn socijalizam ponovno učini velikim. Razgovori o Brexitu su izvan kontrole, premijerka Theresa May je odbačena a na čelo dolazi Jeremy Corbyn, vođa laburista. Pregovori ponovno počinju. Velika Britanija napušta Europsku uniju, Corbyn krivi Konzervativnu stranku za krivo navođenje nacije jer cijena izlaska iz EU ispada veća nego što je predvidjela vlada Therese May. Corbyn se intenzivno zadužuje i podiže poreze kako bi potaknuo svoj socijalistički plan. Sveučilišno obrazovanje je besplatno, bogati bankari bježe iz Londona, a odlaze i porezi koje su oni plaćali. Prinosi na državne obveznice zemlje dolaze na 5 posto. 2023. bi socijalizam opet mogao postati privlačan, a Corbyn bi mogao biti izabran, i to velikom većinom. No tada se ekonomska stvarnost počinje vidjeti nakon godina prekomjernog trošenja, dug prelazi 100 posto BDP-a a inflacija se širi spiralno izvan kontrole. Dolazi do rastuće zabrinutosti, vrijednost funte pada, a Ujedinjeno Kraljevstvo bi 2028. moglo biti visokorizično tržište.

   

Rat generacija uništava Europu

Prema šestom scenariju, rat generacija mogao bi uništiti Europu. Ove bi godine umirovljenici u Francuskoj mogli krenuti u prosvjed zbog najave predsjednika Macrona o reformi mirovinskog sustava, dok bi i izbori u Italiji mogli pokazati veliku razliku i podjelu među generacijama. Birači stariji od 50 godina vjerojatno će glasovati za Silvija Berlusconija ako on obeća očuvanje mirovina, a to bi mu obećanje moglo donijeti i pobjedu na općim izborima. 2020. dolazi do pada broja radno sposobnog stanovništa, što bi dovelo do toga da države ne mogu uzdržavati sve umirovljenike. To bi značilo novu financijsku krizu za Portugal, Španjolsku, Grčku i Italiju, a za Emmanuela Macrona i Angelu Merkel to bi značilo veliku nepopularnost. Europska bi komisija posljedično mogla njihove zemlje kazniti zbog kršenja pravila o deficitu. U većem dijelu Europe bi do 2024. nezaposlenost mladih mogla narasti na čak 50 posto, što bi moglo dovesti do velike zaduženosti i pada vlada u mnogim zemljama. U Kataloniji bi moglo doći do novog glasanja o napuštanju Španjolske, no ovog puta to se neće moći zaustaviti. 2028. bi Belgija bila podijeljena na tri dijela: flamanski, francuski i Bruxelles kao glavni grad ostatka Europske unije.

   

Kina započinje trgovinski rat

Prema sedmom scenariju, Kina započinje trgovinski rat. Snažan bi tajfun mogao poharati Šangaj i uzrokovati poplave i nestanke struje, što bi dovelo do rasta pritiska na predsjednika Xija da koristi svoje dobre veze s američkim predsjednikom Trumpom kako bi SAD smanjile emisije i prihvatile Pariški sporazum. 2021. bi Peking mogao početi ulijevati milijarde u subvencioniranje potpune konverzije kineskih električnih vozila do 2028. godine. Trump bi u svojem drugom mandatu mogao opet odbiti pariški sporazum, a umjesto toga povećati poreze za naftne kompanije i proizvođače automobila. I Rusija bi mogla napustiti klimatski sporazum. S obzirom na sve više klimatskih ekstrema, Kina bi 2024. mogla uvidjeti da klimatske promjene počinju isušivati njihove rijeke. Odnosi između Trumpa i Xija ostaju dobri, no dužnosnici u Pekingu počinju govoriti o tome kako prisiliti SAD da promjeni svoje ponašanje glede klime. 2025. bi Kina mogla početi nametati trgovinske sankcije, čime bi počeo rat.

   

Rast električnih automobila i kraj nafte

Osmi scenarij predviđa električne automobile i kraj naftne ere.
Otkriće tehnologije baterija već u 2018. godini otvara put prema masovnoj proizvodnji jeftinih električnih automobila, zbog čega OPEC još više ograničava proizvodnju nafte. Sirova nafta se za sada zadržava na 50 dolara po barelu, ali do  2020. godine bi cijena nafte mogla pasti na 40 dolara zbog velikog broja električnih automobila koji bi stizali iz Sicicijske doline. Cijenu nafte od 50 dolara saudijski kralj Muhamed bin Salman mogao bi iskoristiti za početak gradnje megalopolisa u pustinji. Brza promjena u automobilskoj industriji brojne bi ekonomije, od Japana do SAD-a, dovela u situaciju da se bore za opstanak. Ako bi cijena nafte do 2021. pala na 20 dolara, to bi najviše pogodilo Moskvu i Rijad. Do 2024. godine Saudijska Arabija bila bi u ekonomskoj depresiji, a Bliski istok opet bi potresale nestabilnosti. Vladimir Putin bi se mogao  povući iz politike, ali nastaviti upravljati preko predsednice Elvire Nabiuline, bivše guvernerke Središnje banke. Nafta bi pala na 10 dolara. 2028. godine, Saudijska Arabija mogla bi napustiti izgradnju megalopolisa, OPEC se raspada, a Nabiullina se u Rusiji bori protiv raspada zemlje.

   
 KAKO ĆE SVIJET IZGLEDATI U IDUĆIH DESET GODINA: 

KAKO ĆE SVIJET IZGLEDATI U IDUĆIH DESET GODINA:

Bloomberg objavio osam scenarija koji bi mogli iscrtati budućnost čovječanstva

Postroll

Preroll

KAKO ĆE SVIJET IZGLEDATI U IDUĆIH DESET GODINA: Bloomberg objavio osam scenarija koji bi mogli iscrtati budućnost čovječanstva

#pesimistični vodič

Bloomberg objavio osam scenarija koji bi mogli iscrtati budućnost čovječanstva

Bloomberg objavio osam scenarija koji bi mogli iscrtati budućnost čovječanstva