Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe


<para>Znate li da vatreni mravi udruženi dobivaju sposobnost plutanja na vodi! Riječ je o zapravo skupini koju čini 280 vrsta mrava, a ime su dobili po žarenju koje uzrokuje njihov ugriz. Iako će svaki vatreni mrav dospjevši na površinu vode potonuti, ove životinje  udružene u zajedničkoj formaciji dobivaju nevjerojatnu sposobnost plutanja na površini vode. Čineći 'živu splav' mogu preživjeti iznenadne poplave, česte u brazilskoj tropskoj šumi u kojoj žive, te plutati mjesecima prije no što dospiju na obalu.</para>
<para>'Ponesu jaja, mlade mrave i namirnice - sve što im se nađe u ustima u tom trenu, na splav sačinjenu od vlastitih tijela', objašnjava <strong>Nathan Mlot,</strong> doktorand strojarstva u Tehnološkom institutu u gradu Georgia, u Atlanti. Ovaj fenomen mogao bi postati model za izradu različitih višenamjenskih robota.</para>
<para>Zbog gustoće tijela veće od vode mravi kao pojedinci tonu no udruženi dobiju sposobnost plutanja. Kako to? Da bi istražili ovaj fenomen, znanstvenici su ih ubacili u kantu vode i  proučavali njihovo ponašanje. Mravi su istog trena svojim tijelima formirali oblik palačinke na površini vode, tvoreći splav. Primijetili su da su se mravi služili čeljustima, kandžama i jastučićima na nogama kako bi se držali jedan za drugog. Također, primijetili su da su mravi poprilično dlakavi te kako su se između dlaka zadržali mjehurići zraka. Detaljnijim promatranjem ustanovili su da su se, udruživanjem mrava na hrpu, njihovi zračni mjehurići sjedinili tvoreći jedan cjeloviti zračni ovoj oko cijele splavi. Proučavajući žive mrave primijetili su i da su mravi mogli aktivno održavati ravnotežu splavi.</para>
<para>Znanstvenici su u početku mislili da se mravi na dnu splavi nalaze pod vodom te se, zbog toga što ne mogu disati, moraju izmjenjivati s mravima na drugim položajima. Međutim, pokazalo se da se ti mravi također nalaze na površini vode, zaštićeni zajedničkim zračnim slojem. Iako uglavnom ne bi mijenjali položaje, kada bi se poremetila ravnoteža splavi, mravi bi izmijenili svoja mjesta te tako ponovno uspostavili ravnotežu.</para>
<para>A koliko se čvrsto mravi međusobno drže? Snagu koju su izmjerili znanstvenici bila je 400 puta veća od težine samog mrava! Jednu splav je činilo oko 12.000 mrava, no u prirodi, gdje populaciju čine stotine i tisuće mrava, te splavi bi mogle biti puno puno veće. </para>
<para>http://www.biologija.com.hr/</para>
<heading4>Vezani članci:</heading4>
<para>
arti-201103100791006
arti-201001290690006</para>

Čudesan prizor - preživjeli poplavu Iako će svaki vatreni mrav dospjevši na površinu vode potonuti, ove životinje  udružene u zajedničkoj formaciji dobivaju nevjerojatnu sposobnost plutanja na površini vode. Pogledajte! 
Znate li da vatreni mravi udruženi dobivaju sposobnost plutanja na vodi! Riječ je o zapravo skupini koju čini 280 vrsta mrava, a ime su dobili po žarenju koje uzrokuje njihov ugriz. Iako će svaki vatreni mrav dospjevši na površinu vode potonuti, ove životinje  udružene u zajedničkoj formaciji dobivaju nevjerojatnu sposobnost plutanja na površini vode. Čineći 'živu splav' mogu preživjeti iznenadne poplave, česte u brazilskoj tropskoj šumi u kojoj žive, te plutati mjesecima prije no što dospiju na obalu.
'Ponesu jaja, mlade mrave i namirnice - sve što im se nađe u ustima u tom trenu, na splav sačinjenu od vlastitih tijela', objašnjava Nathan Mlot, doktorand strojarstva u Tehnološkom institutu u gradu Georgia, u Atlanti. Ovaj fenomen mogao bi postati model za izradu različitih višenamjenskih robota.
Zbog gustoće tijela veće od vode mravi kao pojedinci tonu no udruženi dobiju sposobnost plutanja. Kako to? Da bi istražili ovaj fenomen, znanstvenici su ih ubacili u kantu vode i  proučavali njihovo ponašanje. Mravi su istog trena svojim tijelima formirali oblik palačinke na površini vode, tvoreći splav. Primijetili su da su se mravi služili čeljustima, kandžama i jastučićima na nogama kako bi se držali jedan za drugog. Također, primijetili su da su mravi poprilično dlakavi te kako su se između dlaka zadržali mjehurići zraka. Detaljnijim promatranjem ustanovili su da su se, udruživanjem mrava na hrpu, njihovi zračni mjehurići sjedinili tvoreći jedan cjeloviti zračni ovoj oko cijele splavi. Proučavajući žive mrave primijetili su i da su mravi mogli aktivno održavati ravnotežu splavi.
Znanstvenici su u početku mislili da se mravi na dnu splavi nalaze pod vodom te se, zbog toga što ne mogu disati, moraju izmjenjivati s mravima na drugim položajima. Međutim, pokazalo se da se ti mravi također nalaze na površini vode, zaštićeni zajedničkim zračnim slojem. Iako uglavnom ne bi mijenjali položaje, kada bi se poremetila ravnoteža splavi, mravi bi izmijenili svoja mjesta te tako ponovno uspostavili ravnotežu.
A koliko se čvrsto mravi međusobno drže? Snagu koju su izmjerili znanstvenici bila je 400 puta veća od težine samog mrava! Jednu splav je činilo oko 12.000 mrava, no u prirodi, gdje populaciju čine stotine i tisuće mrava, te splavi bi mogle biti puno puno veće. 
http://www.biologija.com.hr/
Vezani članci:

arti-201103100791006
arti-201001290690006 VIDEO: 

#mravnjak

Čudesan prizor - preživjeli poplavu

Čudesan prizor - preživjeli poplavu