Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe

<para>Iako je ministar znanosti Radovan Fuchs lani studentima, nakon prosvjeda, obećao kako će im ukinuti školarine, sada ne može pronaći način kako bi svoje obećanje i ispunio. </para>
<para>Razumiju to i dekani čiji su fakultetski računi dobrano "stanjeni". Nema za režije, za razvoj, za materijalne troškove... Iz proračuna su dobili pet posto manje novca, a za otprilike isto toliko posto opali su im prihodi od poslova koje imaju s privredom. Za razliku od toga troškovi su skočili! </para>
<para>Stoga su u Ministarstvu odlučili, baš suprotno od najava, trenutni manjak nadoknaditi školarinama, koje će se kako stvari stoje plaćati i iduće godine. </para>
<para>Gotovo svi fakulteti razmišljaju o povećanju kvote za studente uz plaćanje na štetu kvote bez plaćanja. Tako će bez plaćanja studirati puno manje studenata nego što je to bilo do sada- 40 posto. Pretpostavlja se da bi se kvote smanjile za 10 posto. </para>
<para>"Bez takvih poteza ne možemo zaokružiti financijsku konstrukciju. Ministarstvo nam ne pokriva ni 30 posto materijalnih troškova. Jedini je put da dođemo do prihoda naplata školarina većem broju studenata", priznaje dekan Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu Izvor Grubišić, uvjeren da od ukidanja školarina neće biti ništa. </para>
<para>Teža situacija pritisla je Prirodoslovno-matematički fakultet, na kojem je na trošak MZOŠ-a studiralo više od 80 posto studenata. Stoga se dekan Mladen Juračić odlučio na drastične promjene. </para>
<para>"Novca nemamo i do njega možemo jedino preko školarina, koje za većinu dosad nismo imali. A od MZOŠ-a smo dobivali manje novca nego neki fakulteti koji su svojim studentima naplaćivali visoke školarine. Tako više ne možemo. Jedini način da se spasimo jest da povećamo broj školarina. Samo je pitanje bi li trebalo svima naplatiti isti iznos, a prijedlog je 3000 kuna, ili uvesti linearni model plaćanja po kojem bi neki plaćali manje, a oni slabije rangirani studenti maksimalan iznos od 5500 na nastavničkim ili 9240 na istraživačkim smjerovima", pojasnio je Juračić za <emphasis>Večernji list</emphasis>. </para>
<para>Spekulira se kako fakulteti poput medicine, farmacije, stomatologije i akademija razmatraju i povišenje školarina, iako su njihove školarine najveće i iznose 9240 kuna. </para>
<para>"Upravo prikupljamo prijedloge fakulteta. Moramo ih dobiti do početka idućeg tjedna jer je u utorak sjednica Senata na kojoj bi trebalo donijeti konačnu odluku o kvotama i školarinama. Činjenica je da je situacija jako teška, fakulteti su na rubu snaga jer je proračun smanjen, zbog čega smo morali reducirati sve troškove održavanja, materijalne troškove... A sve to utječe na kvalitetu" istaknuo je rektor Sveučilišta u Zagrebu Aleksa Bjeliš, koji također ne vjeruje u ukidanje školarina.</para>

Ništa od ukidanja školarina, uvode se i dodatne Gotovo svi fakulteti razmišljaju o povećanju kvote studenta koji plaćaju studij, dok neki razmatraju i poskupljenje postojeći. 
Iako je ministar znanosti Radovan Fuchs lani studentima, nakon prosvjeda, obećao kako će im ukinuti školarine, sada ne može pronaći način kako bi svoje obećanje i ispunio. 
Razumiju to i dekani čiji su fakultetski računi dobrano "stanjeni". Nema za režije, za razvoj, za materijalne troškove... Iz proračuna su dobili pet posto manje novca, a za otprilike isto toliko posto opali su im prihodi od poslova koje imaju s privredom. Za razliku od toga troškovi su skočili! 
Stoga su u Ministarstvu odlučili, baš suprotno od najava, trenutni manjak nadoknaditi školarinama, koje će se kako stvari stoje plaćati i iduće godine. 
Gotovo svi fakulteti razmišljaju o povećanju kvote za studente uz plaćanje na štetu kvote bez plaćanja. Tako će bez plaćanja studirati puno manje studenata nego što je to bilo do sada- 40 posto. Pretpostavlja se da bi se kvote smanjile za 10 posto. 
"Bez takvih poteza ne možemo zaokružiti financijsku konstrukciju. Ministarstvo nam ne pokriva ni 30 posto materijalnih troškova. Jedini je put da dođemo do prihoda naplata školarina većem broju studenata", priznaje dekan Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu Izvor Grubišić, uvjeren da od ukidanja školarina neće biti ništa. 
Teža situacija pritisla je Prirodoslovno-matematički fakultet, na kojem je na trošak MZOŠ-a studiralo više od 80 posto studenata. Stoga se dekan Mladen Juračić odlučio na drastične promjene. 
"Novca nemamo i do njega možemo jedino preko školarina, koje za većinu dosad nismo imali. A od MZOŠ-a smo dobivali manje novca nego neki fakulteti koji su svojim studentima naplaćivali visoke školarine. Tako više ne možemo. Jedini način da se spasimo jest da povećamo broj školarina. Samo je pitanje bi li trebalo svima naplatiti isti iznos, a prijedlog je 3000 kuna, ili uvesti linearni model plaćanja po kojem bi neki plaćali manje, a oni slabije rangirani studenti maksimalan iznos od 5500 na nastavničkim ili 9240 na istraživačkim smjerovima", pojasnio je Juračić za Večernji list. 
Spekulira se kako fakulteti poput medicine, farmacije, stomatologije i akademija razmatraju i povišenje školarina, iako su njihove školarine najveće i iznose 9240 kuna. 
"Upravo prikupljamo prijedloge fakulteta. Moramo ih dobiti do početka idućeg tjedna jer je u utorak sjednica Senata na kojoj bi trebalo donijeti konačnu odluku o kvotama i školarinama. Činjenica je da je situacija jako teška, fakulteti su na rubu snaga jer je proračun smanjen, zbog čega smo morali reducirati sve troškove održavanja, materijalne troškove... A sve to utječe na kvalitetu" istaknuo je rektor Sveučilišta u Zagrebu Aleksa Bjeliš, koji također ne vjeruje u ukidanje školarina. 

#mladen juračić

Ništa od ukidanja školarina, uvode se i dodatne

Ništa od ukidanja školarina, uvode se i dodatne