Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

sportnet.rtl.hr

indizajn.rtl.hr

putoholicari.rtl.hr

klinfo.rtl.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe

<para>
Poznati molekularni biolog i član Znanstvenog savjeta Vlade, Gordan Lauc među prvima je osjetio udarac novog vala ovrha nakon popuštanja financijskih mjera koronavirusa. Ovršio ga je HEP-Plin i to za dug od 37,50 kuna. Sada, uzevši i troškove odvjetnika, mora platiti 620,73 kuna. Ogorčen time, napisao je svoje mišljenje na Facebooku koje prenosimo u cijelosti.</para>
<para>"To što je nešto zakonito, ne znači da je ispravno. Rasni zakoni su bili po zakonu, no nisu bili ispravni. Učiteljice se u Hrvatskoj od 1908. do 1918. po zakonu nisu smjele udavati, jer bi to bilo zanemarivanje službe. Puno je stvari koje je zakon u neko vrijeme dopuštao, no nisu bile ispravne. FINA je omogućila elektronički uvid u ovrhe pa sam upravo saznao da me HEP ovršio za 37,50 kn duga (nemam ideju kako je do tog duga moglo doći, budući da mi valjda već 10 godina sami povlače s računa koliko misle da sam im dužan), a na to je izvjesni vrijedni odvjetnik naplatio 620 kn svog troška.</para>
<para>Možda je po zakonu, no moralno sigurno nije. Meni to što su mi skinuli 620 kn s računa nije trošak koji me previše opterećuje, no nekome to može biti trećina mirovine. Zakon koji to dopušta je pogrešan, a osobe koje to zlorabljuju su duboko nemoralne. Budući da doista nemam ideju kako je taj dug mogao nastati, nije nemoguće da se i ovdje radi o sumnjivim radnjama sličnim onima u KBC-u pred koju godinu. Nemam se vremena ovime baviti, no ako je netko imao slična iskustva, napišite ih u komentarima. Možda se netko iz medija pozabavi i time. Tko zna, možda negdje u Slovenskoj postoji i klub u kojem se dogovaraju nemoralne ovrhe...", napisao je Lauc.</para>
<hmn:facebook xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.facebook.com/photo.php?fbid=10224267938553946&amp;set=a.10213803578511485&amp;type=3&amp;__xts__%5B0%5D=68.ARDSOjlpdTEzUTWmLWMeHljfk9uAun9E-wjJHU9EWZTk3zvcuJo5K-bjoj_dWL7zcgk6-4oDVY8S6lvhaCVr2J0DRJ5JByReWC_C9jPbmQSqygFb0UPaWYY3jhRy3TSzNudW4rgF7zuiP7_YcmV7Lg4A83N3S4AZqADDtv6GyjyUx6oJkxuECqniSzvKU6Jcy_OQ2UhyYZuA0w2shg&amp;__tn__=-R"/>
<para>Potom je za <ulink url="https://www.index.hr/vijesti/clanak/gordana-lauca-ovrsili-za-3750-kn-i-zaracunali-mu-600-kn-naknada/2217570.aspx?index_tid=55344">Index</ulink> prokomentirao svoju ovrhu, tvrdeći da je za nju doznao uvidom u servis ovrha. Kaže da ne zna otkud mu dug, jer račune plaća trajnim nalogom. Smatra i da je trebao biti obaviješten prije nego što mu je sjela ovrha.</para>
<para>"U cijeloj toj priči nisam bitan ja. Ova je ovrha provedena zakonito, ne isključujem da dug postoji. Međutim, postavlja se pitanje kako je moguće da se nekoga ovrši, a da ga se prethodno o tome ne obavijesti, kao i zašto su naknade za provedbu ovako male ovrhe tako velike? Trošak ovrhe ni u kojem slučaju ne bi smio biti veći od troška duga i zakonom bi to trebalo regulirati", poručio je znanstvenik.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="f3300d10-b1c5-11eb-b157-0242ac140022"/>
<heading2>Industrija ovrha</heading2>
<para>
Predsjednica udruge Blokirani šokirana je novim slučajem ovrhe te ističe da se one ne bi ni smjele provoditi na tako malim iznosima. Dodaje kako je uobičajena praksa da vjerovnici pronađu dug od nekoliko kuna star pet, 10 ili više godina kojeg potom šalju na prisilnu naplatu, bez obavijesti dužniku. S vremenom zatezne kamate tih nekoliko kuna duga pretvore u nekoliko tisuća kuna, a s prisilnom naplatom se aktivira i mehanizam ostalih naknada koje taj dug dodatno uvećavaju.</para>
<para>"Ovrhe se uopće ne bi trebale provoditi na male iznose. Treba uspostaviti sustav kao u drugim zemljama - dužnika prvo treba obavijestiti o dugu i pokušati s njim postići neki dogovor i mirno rješenje spora. Treba osnovati i savjetovališta za prezadužene", predlaže Miriam Kervatin i dodaje kako se kod nas razvila "industrija ovrha".</para>
<para>Predlaže da ovrhovoditelji uplate određeni iznos novca prije pokretanja prisilne naplate, kako bi pokazali da stoje iza svog posla. Naime, česte su greške, odnosno ovrhe ljudi koji nisu ništa dužni. Sličan model ima Švicarska. "Vjerovnik će se uvijek naplatiti od dužnika. Štoviše, vjerovnik će na kraju dobiti i puno više od onog što bi uplatio u proračun. S druge strane, ovrhovoditelji bi tako dokazali da misle ozbiljno i da stoje iza svog rada, a ne da, kao do sada, često ovrše ljude koji nisu ništa dužni pa se onda samo ispričavaju zbog greške i vraćaju nešto sitno", ističe Kervatin.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="db51bea0-b1c5-11eb-82c7-0242ac140010"/>
<heading2>Nije platio bilježnika i odvjetnika</heading2>
<para>
Osječki odvjetnik Juraj Marinić, koji je proveo Laucovu ovrhu, tvrdi da je sve učinio po propisima. Nije htio otkrivati puno detalja, jer bi time prekršio uredbu o zaštiti osobnih podataka. No, potvrdio je da Lauc ima nepodmirenih dugovanja prema HEP-Plinu, zbog čega su ovi i pokrenuli ovrhu.</para>
<para>"Neposredno prije utuženja naš odvjetnički ured je provjerio, kao i za svaki predmet, s našom strankom HEP-Plin je li predmetno dugovanje gospodina Lauca podmireno te isto na dan utuženja nije bilo plaćeno u bilo kojem dijelu. Nakon pokretanja prijedloga za ovrhu, te nakon proteka roka za dragovoljno podmirenje tražbine u konkretnom predmetu, gospodin Lauc je samo djelomično podmirio svoju ovršnu tražbinu, no nije platio predvidivi trošak javnog bilježnika te nije podmirio odvjetnički trošak, a koji su također dio ovršne tražbine. Upravo zbog nepodmirenja dijela dugovanja po konkretnom ovršnom predmetu, a nakon stjecanja svojstava pravomoćnosti i ovršnosti konkretnog rješenja o ovrsi, pravomoćno i ovršno rješenje javnog bilježnika dostavljeno je, sukladno Ovršnom zakonu i drugim pozitivnim pravnim propisima koji reguliraju provedbu ovrhe na novčanim sredstvima ovršenika, Fini na provedbu", stoji u odgovoru odvjetnika Marinića.</para>
<para>Vrijedi spomenuti kako 18. listopada ističe moratorij na ovrhe, a nakon toga se predviđa "tsunami" novih ovrha. Javni bilježnici tvrde da mnogi građani ni ne znaju da su ovršeni, a financijska koronakriza će potrajati još neko vrijeme. I dok nitko ne dovodi u pitanje da dugove treba plaćati, upitno je jedino treba li to biti na način na koji je ovršen znanstvenik Lauc.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="e9aaa9a8-b1c5-11eb-a28d-0242ac130025"/>
<para> </para>

Zbog duga od 37,50 kn, ostao bez 620 kn; 'To nekome može biti trećina mirovine. Zakon koji ovo dopušta je pogrešan' Nakon što je poznati znanstvenik Gordan Lauc ovršen zbog duga od 37,50 kuna, postavlja se pitanje što će se dogoditi s tisućama građana nakon 18. listopada, odnosno prestanka moratorija na ovrhe 

Poznati molekularni biolog i član Znanstvenog savjeta Vlade, Gordan Lauc među prvima je osjetio udarac novog vala ovrha nakon popuštanja financijskih mjera koronavirusa. Ovršio ga je HEP-Plin i to za dug od 37,50 kuna. Sada, uzevši i troškove odvjetnika, mora platiti 620,73 kuna. Ogorčen time, napisao je svoje mišljenje na Facebooku koje prenosimo u cijelosti.
"To što je nešto zakonito, ne znači da je ispravno. Rasni zakoni su bili po zakonu, no nisu bili ispravni. Učiteljice se u Hrvatskoj od 1908. do 1918. po zakonu nisu smjele udavati, jer bi to bilo zanemarivanje službe. Puno je stvari koje je zakon u neko vrijeme dopuštao, no nisu bile ispravne. FINA je omogućila elektronički uvid u ovrhe pa sam upravo saznao da me HEP ovršio za 37,50 kn duga (nemam ideju kako je do tog duga moglo doći, budući da mi valjda već 10 godina sami povlače s računa koliko misle da sam im dužan), a na to je izvjesni vrijedni odvjetnik naplatio 620 kn svog troška.
Možda je po zakonu, no moralno sigurno nije. Meni to što su mi skinuli 620 kn s računa nije trošak koji me previše opterećuje, no nekome to može biti trećina mirovine. Zakon koji to dopušta je pogrešan, a osobe koje to zlorabljuju su duboko nemoralne. Budući da doista nemam ideju kako je taj dug mogao nastati, nije nemoguće da se i ovdje radi o sumnjivim radnjama sličnim onima u KBC-u pred koju godinu. Nemam se vremena ovime baviti, no ako je netko imao slična iskustva, napišite ih u komentarima. Možda se netko iz medija pozabavi i time. Tko zna, možda negdje u Slovenskoj postoji i klub u kojem se dogovaraju nemoralne ovrhe...", napisao je Lauc.

Potom je za Index prokomentirao svoju ovrhu, tvrdeći da je za nju doznao uvidom u servis ovrha. Kaže da ne zna otkud mu dug, jer račune plaća trajnim nalogom. Smatra i da je trebao biti obaviješten prije nego što mu je sjela ovrha.
"U cijeloj toj priči nisam bitan ja. Ova je ovrha provedena zakonito, ne isključujem da dug postoji. Međutim, postavlja se pitanje kako je moguće da se nekoga ovrši, a da ga se prethodno o tome ne obavijesti, kao i zašto su naknade za provedbu ovako male ovrhe tako velike? Trošak ovrhe ni u kojem slučaju ne bi smio biti veći od troška duga i zakonom bi to trebalo regulirati", poručio je znanstvenik.


Industrija ovrha

Predsjednica udruge Blokirani šokirana je novim slučajem ovrhe te ističe da se one ne bi ni smjele provoditi na tako malim iznosima. Dodaje kako je uobičajena praksa da vjerovnici pronađu dug od nekoliko kuna star pet, 10 ili više godina kojeg potom šalju na prisilnu naplatu, bez obavijesti dužniku. S vremenom zatezne kamate tih nekoliko kuna duga pretvore u nekoliko tisuća kuna, a s prisilnom naplatom se aktivira i mehanizam ostalih naknada koje taj dug dodatno uvećavaju.
"Ovrhe se uopće ne bi trebale provoditi na male iznose. Treba uspostaviti sustav kao u drugim zemljama - dužnika prvo treba obavijestiti o dugu i pokušati s njim postići neki dogovor i mirno rješenje spora. Treba osnovati i savjetovališta za prezadužene", predlaže Miriam Kervatin i dodaje kako se kod nas razvila "industrija ovrha".
Predlaže da ovrhovoditelji uplate određeni iznos novca prije pokretanja prisilne naplate, kako bi pokazali da stoje iza svog posla. Naime, česte su greške, odnosno ovrhe ljudi koji nisu ništa dužni. Sličan model ima Švicarska.  "Vjerovnik će se uvijek naplatiti od dužnika. Štoviše, vjerovnik će na kraju dobiti i puno više od onog što bi uplatio u proračun. S druge strane, ovrhovoditelji bi tako dokazali da misle ozbiljno i da stoje iza svog rada, a ne da, kao do sada, često ovrše ljude koji nisu ništa dužni pa se onda samo ispričavaju zbog greške i vraćaju nešto sitno", ističe Kervatin.


Nije platio bilježnika i odvjetnika

Osječki odvjetnik Juraj Marinić, koji je proveo Laucovu ovrhu, tvrdi da je sve učinio po propisima. Nije htio otkrivati puno detalja, jer bi time prekršio uredbu o zaštiti osobnih podataka. No, potvrdio je da Lauc ima nepodmirenih dugovanja prema HEP-Plinu, zbog čega su ovi i pokrenuli ovrhu.
"Neposredno prije utuženja naš odvjetnički ured je provjerio, kao i za svaki predmet, s našom strankom HEP-Plin je li predmetno dugovanje gospodina Lauca podmireno te isto na dan utuženja nije bilo plaćeno u bilo kojem dijelu. Nakon pokretanja prijedloga za ovrhu, te nakon proteka roka za dragovoljno podmirenje tražbine u konkretnom predmetu, gospodin Lauc je samo djelomično podmirio svoju ovršnu tražbinu, no nije platio predvidivi trošak javnog bilježnika te nije podmirio odvjetnički trošak, a koji su također dio ovršne tražbine. Upravo zbog nepodmirenja dijela dugovanja po konkretnom ovršnom predmetu, a nakon stjecanja svojstava pravomoćnosti i ovršnosti konkretnog rješenja o ovrsi, pravomoćno i ovršno rješenje javnog bilježnika dostavljeno je, sukladno Ovršnom zakonu i drugim pozitivnim pravnim propisima koji reguliraju provedbu ovrhe na novčanim sredstvima ovršenika, Fini na provedbu", stoji u odgovoru odvjetnika Marinića.
Vrijedi spomenuti kako 18. listopada ističe moratorij na ovrhe, a nakon toga se predviđa "tsunami" novih ovrha. Javni bilježnici tvrde da mnogi građani ni ne znaju da su ovršeni, a financijska koronakriza će potrajati još neko vrijeme. I dok nitko ne dovodi u pitanje da dugove treba plaćati, upitno je jedino treba li to biti na način na koji je ovršen znanstvenik Lauc.


  OVRŠILI LAUCA: 

OVRŠILI LAUCA:

Zbog duga od 37,50 kn, ostao bez 620 kn; 'To nekome može biti trećina mirovine. Zakon koji ovo dopušta je pogrešan'

Postroll

Preroll

OVRŠILI LAUCA: Zbog duga od 37,50 kn, ostao bez 620 kn; 'To nekome može biti trećina mirovine. Zakon koji ovo dopušta je pogrešan'

<para>05.02.2013., Zagreb - Tvrtka Genos bavi se genetskim istrazivanjima. Gordan Lauc.</para>

#maleni dug

Zbog duga od 37,50 kn, ostao bez 620 kn; 'To nekome može biti trećina mirovine. Zakon koji ovo dopušta je pogrešan'

Zbog duga od 37,50 kn, ostao bez 620 kn; 'To nekome može biti trećina mirovine. Zakon koji ovo dopušta je pogrešan'