Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe

<para>"Mnogo godina kasnije pred strojem za strijeljanje, pukovnik Aureliano Buendia morao se sjetiti onog dalekog popodneva kada ga je otac odveo upoznati led", počinje Marquez svoj roman <emphasis>100 godina samoće</emphasis>. Ovom obiteljskom sagom, objavljenom 1967. godine, započinje svjetska slava kolumbijskog autora. Međunarodni uspjeh Marquez je postigao i sa svojom pripovijetkom <emphasis>Kronika najavljene smrti</emphasis> te romanima <emphasis>Ljubav u vrijeme kolere</emphasis> i <emphasis>Patrijarhova jesen</emphasis>.</para>
<heading2>Teško probijanje kroz život</heading2>
<para>
Do objavljivanja njegovog najpoznatijeg romana <emphasis>100 godina samoće</emphasis>, Marquez se teško probijao kroz život. Nakon što je odrastao u manjem mjestu Aracataca, smještenom na karipskoj obali Kolumbije, uslijedilo je školovanje, studij – između ostalih i Jezuitski koledž u San Joseu, te godine lutanja između Europe i Amerike. Bogota, Havana, gradovi Mexico City i New York, te London, Geneva i Rim, spadaju među najvažnije stanice u kojima je boravio, piše <emphasis>
 <ulink url="http://www.dw.de/dw/article/0,,15789573,00.html">Deutsche Welle</ulink>
 </emphasis>. </para>
<para>Jedna od važnijih stanica za Marqueza bio je Pariz. Glavni grad Francuske je, naime, u 50-tim i 60-tim godinama bio središte cijele jedne generacije mladih pisaca iz Latinske Amerike. U Parizu je Marquez sreo i svog zemljaka i kolegu Plinia Apuleya Mendozu, koji će se kasnije toplim riječima prisjetiti prvog susreta tada 28-godišnjeg Marqueza s europskom zimom: "On je trčao i poskakivao, poskakivao i trčao i vikao kao u slavljeničkom delirijumu: Snijeg! Pomisio sam: Ovo je neki luđak. Od tada smo Marquez i ja prijatelji". U pariškom Hotel de Flandre, često ukočen od hladnoće, Marquez je pisao svoj roman <emphasis>Pukovniku nema tko pisati</emphasis>.</para>
<heading2>Prijatelj s Fidelom Castrom</heading2>
<para>
Marquezovo djelo je višeslojno: osim romana, pisao je kratke priče, reportaže i filmske scenarije. Marquez spretno kombinira realnost s fantazijom, mada njegova njemačka prevoditeljica Dagmar Ploetz ne smatra baš preciznom odrednicu 'magični realizam'. Prema njezinom mišljenju, autor u svojim djelima više dodiruje osnovna pitanja ljudske egzistencije: "Zapravo se tu uvijek radi o životu, ali kojeg autor promatra iz perspektive smrti". </para>
<para>Danas je Gabriel Garcia Marquez poznat i po svom političkom angažmanu. Prijatelj je s dugogodišnjim predsjednikom Fidelom Castrom. U glavnom kubanskom gradu Havani, Marquez se angažirao za osnivanje, u međuvremenu i svjetski renomirane, Međunarodne škole za film i televiziju. U svojoj domovini, Kolumbiji, posredovao je u trajnom sukobu s prvobitno komunističkim pobunjenicima Organizacije FARC. Usprotivio se vojnoj diktaturi u Čileu pod vodstvom Augusta Pinocheta. Među one s kojima je, između ostalih, kontaktirao u Europi, pripadaju i bivši francuski predsjednik Francois Mitterand i Papa Ivan Pavao II.</para>

Sretan rođendan, gospodine Marquez! Na današnji dan prije 85 godina, 6. ožujka 1927. rođen je pisac Gabriel Garcia Marquez, koji je 1982. godine dobio Nobelovu nagradu za književnost. 
"Mnogo godina kasnije pred strojem za strijeljanje, pukovnik Aureliano Buendia morao se sjetiti onog dalekog popodneva kada ga je otac odveo upoznati led", počinje Marquez svoj roman 100 godina samoće. Ovom obiteljskom sagom, objavljenom 1967. godine, započinje svjetska slava kolumbijskog autora. Međunarodni uspjeh Marquez je postigao i sa svojom pripovijetkom Kronika najavljene smrti te romanima Ljubav u vrijeme kolere i Patrijarhova jesen.
Teško probijanje kroz život

Do objavljivanja njegovog najpoznatijeg romana 100 godina samoće, Marquez se teško probijao kroz život. Nakon što je odrastao u manjem mjestu Aracataca, smještenom na karipskoj obali Kolumbije, uslijedilo je školovanje, studij – između ostalih i Jezuitski koledž u San Joseu, te godine lutanja između Europe i Amerike. Bogota, Havana, gradovi Mexico City i New York, te London, Geneva i Rim, spadaju među najvažnije stanice u kojima je boravio, piše 
      Deutsche Welle
   . 
Jedna od važnijih stanica za Marqueza bio je Pariz. Glavni grad Francuske je, naime, u 50-tim i 60-tim godinama bio središte cijele jedne generacije mladih pisaca iz Latinske Amerike. U Parizu je Marquez sreo i svog zemljaka i kolegu Plinia Apuleya Mendozu, koji će se kasnije toplim riječima prisjetiti prvog susreta tada 28-godišnjeg Marqueza s europskom zimom: "On je trčao i poskakivao, poskakivao i trčao i vikao kao u slavljeničkom delirijumu: Snijeg! Pomisio sam: Ovo je neki luđak. Od tada smo Marquez i ja prijatelji". U pariškom Hotel de Flandre, često ukočen od hladnoće, Marquez je pisao svoj roman Pukovniku nema tko pisati.
Prijatelj s Fidelom Castrom

Marquezovo djelo je višeslojno: osim romana, pisao je kratke priče, reportaže i filmske scenarije. Marquez spretno kombinira realnost s fantazijom, mada njegova njemačka prevoditeljica Dagmar Ploetz ne smatra baš preciznom odrednicu 'magični realizam'. Prema njezinom mišljenju, autor u svojim djelima više dodiruje osnovna pitanja ljudske egzistencije: "Zapravo se tu uvijek radi o životu, ali kojeg autor promatra iz perspektive smrti". 
Danas je Gabriel Garcia Marquez poznat i po svom političkom angažmanu. Prijatelj je s dugogodišnjim predsjednikom Fidelom Castrom. U glavnom kubanskom gradu Havani, Marquez se angažirao za osnivanje, u međuvremenu i svjetski renomirane, Međunarodne škole za film i televiziju. U svojoj domovini, Kolumbiji, posredovao je u trajnom sukobu s prvobitno komunističkim pobunjenicima Organizacije FARC. Usprotivio se vojnoj diktaturi u Čileu pod vodstvom Augusta Pinocheta. Među one s kojima je, između ostalih, kontaktirao u Europi, pripadaju i bivši francuski predsjednik Francois Mitterand i Papa Ivan Pavao II. 

#kronika najavljene smrti

Sretan rođendan, gospodine Marquez!

Sretan rođendan, gospodine Marquez!