Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe


<para>Podaci su objavljeni u novom izdanju WWF-ova <emphasis>Living Planet Reporta</emphasis> (Izvještaj o živućem planetu), vodećeg istraživanja o zdravlju planeta, objavljenog 13. listopada 2010. godine. </para>
<para>Općenito, naše potrebe za prirodnim resursima udvostručile su se od 1966. godine. Kako bismo održali svoj stil života, koristimo vrijednost istovjetnu 1,5 vrijednosti prirodnih resursa planeta. Nastavimo li živjeti iznad Zemljinih mogućnosti, do 2030. trebat ćemo vrijednost dvaju planeta kako bismo zadovoljili svoje godišnje potrebe, prenosi <emphasis>Nacional</emphasis>.</para>
<para>"Novo izvješće WWF-a otkriva da Hrvatska troši više prirodnih resursa negoli joj je dostupno. Primjerice, kada bi svi na Zemlji živjeli poput Hrvata, trebali bismo više od dva planeta. Drugim riječima, trebali bismo vrijednost naše Zemlje uvećanu za Veneru i Mjesec. Nastavimo li trenutačne trendove potrošnje, to će nas odvesti do točke s koje povratak neće biti moguć", kaže <strong>Stella Šatalić</strong> iz WWF Mediteranskog programa u Hrvatskoj.</para>
<heading2>Indeks divljih vrsta pao za 30 posto</heading2>
<para>
U usporedbi s Hrvatskom, Bosna i Hercegovina te Srbija imaju niži ekološki otisak, iako je on i dalje prevelik za Zemljine mogućnosti održivosti. Stil života u Bosni iziskuje 1,5 prirodnih vrijednosti planeta, dok u Srbiji zahtjeva 1,3 vrijednosti prirodnih resursa planeta, što je istovjetno globalnom prosjeku ekološkog otiska.</para>
<para>Inače, WWF-ov <emphasis>Living Planet Report</emphasis> dokumentira promjenu stanja biološke raznolikosti, ekosustava i ljudsku potrošnju prirodnih dobara. Izvještaj spaja dva najsveobuhvatnija skupa podataka: jedan o stanju svjetske biološke raznolikosti – Living Planet indeks, te drugi o ljudskoj potrošnji prirodnih resursa – ekološki otisak.</para>
<para>Prateći divlje vrste, Living Planet indeks također prati i zdravstveno stanje ekosustava. Od 1970. indeks je pao za oko 30 posto. Taj globalni trend pokazuje da degradiramo prirodne ekosustave po stopi bez presedana u ljudskoj povijesti.</para>
<heading2>Top 10 zemalja s najvećim ekološkim otiskom</heading2>
<para>
Ekološki otisak, pak, prati područje biološki produktivne zemlje i vode potrebne da osigura ekološke resurse i servise – hranu, vlakna i drvo, zemljište na kojem će se graditi kao i zemljište koje će apsorbirati ugljični dioksid (CO2) oslobođen spaljivanjem fosilnih goriva. Podaci o ekološkom otisku obavještavaju nas da čovječanstvo živi iznad kapaciteta koje proizvodi planet.</para>
<para>Deset zemalja s najvećim ekološkim otiskom po osobi su Ujedinjeni Arapski Emirati, Katar, Danska, Belgija, Sjedinjene Države, Estonija, Kanada, Australija, Kuvajt i Irska.</para>
<heading4>Prethodni članci:</heading4>
<para>
arti-201005170189006
arti-201004270464006
arti-201005170569006
arti-201008290022006</para>

Kad bi svi trošili kao Hrvati, Zemlja bi nam bila premala Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF objavila je novu analizu koja pokazuje da su potrebe čovječanstva za prirodnim resursima za oko 50 posto veće nego što Zemlja može podnijeti. 
Podaci su objavljeni u novom izdanju WWF-ova Living Planet Reporta (Izvještaj o živućem planetu), vodećeg istraživanja o zdravlju planeta, objavljenog 13. listopada 2010. godine. 
Općenito, naše potrebe za prirodnim resursima udvostručile su se od 1966. godine. Kako bismo održali svoj stil života, koristimo vrijednost istovjetnu 1,5 vrijednosti prirodnih resursa planeta. Nastavimo li živjeti iznad Zemljinih mogućnosti, do 2030. trebat ćemo vrijednost dvaju planeta kako bismo zadovoljili svoje godišnje potrebe, prenosi Nacional.
"Novo izvješće WWF-a otkriva da Hrvatska troši više prirodnih resursa negoli joj je dostupno. Primjerice, kada bi svi na Zemlji živjeli poput Hrvata, trebali bismo više od dva planeta. Drugim riječima, trebali bismo vrijednost naše Zemlje uvećanu za Veneru i Mjesec. Nastavimo li trenutačne trendove potrošnje, to će nas odvesti do točke s koje povratak neće biti moguć", kaže Stella Šatalić iz WWF Mediteranskog programa u Hrvatskoj.
Indeks divljih vrsta pao za 30 posto

U usporedbi s Hrvatskom, Bosna i Hercegovina te Srbija imaju niži ekološki otisak, iako je on i dalje prevelik za Zemljine mogućnosti održivosti. Stil života u Bosni iziskuje 1,5 prirodnih vrijednosti planeta, dok u Srbiji zahtjeva 1,3 vrijednosti prirodnih resursa planeta, što je istovjetno globalnom prosjeku ekološkog otiska.
Inače, WWF-ov Living Planet Report dokumentira promjenu stanja biološke raznolikosti, ekosustava i ljudsku potrošnju prirodnih dobara. Izvještaj spaja dva najsveobuhvatnija skupa podataka: jedan o stanju svjetske biološke raznolikosti – Living Planet indeks, te drugi o ljudskoj potrošnji prirodnih resursa – ekološki otisak.
Prateći divlje vrste, Living Planet indeks također prati i zdravstveno stanje ekosustava. Od 1970. indeks je pao za oko 30 posto. Taj globalni trend pokazuje da degradiramo prirodne ekosustave po stopi bez presedana u ljudskoj povijesti.
Top 10 zemalja s najvećim ekološkim otiskom

Ekološki otisak, pak, prati područje biološki produktivne zemlje i vode potrebne da osigura ekološke resurse i servise – hranu, vlakna i drvo, zemljište na kojem će se graditi kao i zemljište koje će apsorbirati ugljični dioksid (CO2) oslobođen spaljivanjem fosilnih goriva. Podaci o ekološkom otisku obavještavaju nas da čovječanstvo živi iznad kapaciteta koje proizvodi planet.
Deset zemalja s najvećim ekološkim otiskom po osobi su Ujedinjeni Arapski Emirati, Katar, Danska, Belgija, Sjedinjene Države, Estonija, Kanada, Australija, Kuvajt i Irska.
Prethodni članci:

arti-201005170189006
arti-201004270464006
arti-201005170569006
arti-201008290022006 

#izvještaj o živućem planetu

Kad bi svi trošili kao Hrvati, Zemlja bi nam bila premala

Kad bi svi trošili kao Hrvati, Zemlja bi nam bila premala