Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe

<para> 
Na prvom hrvatskom <emphasis>Sudnjem danu</emphasis> koji je održan 1. listopada Vanja je u oštroj konkurenciji proglašen kreativcem godine. Upravo je njega odabrao najmnogoljudniji žiri u povijesti kreativnih nagrada u Hrvata- 200 priznatih kreativaca glasalo je putem<emphasis> on line </emphasis>platforme i tako nagradilo one najbolje u svojoj struci. Sudionici festivala su najvećim dijelom zaposleni u reklamnim i PR agencijama, dizajnerskim studijima, produkcijskim kućama, medijski djelatnici i samostalni umjetnici (fotografi, režiseri, dizajneri…). </para>
<para>Kreativac <emphasis>Lijepe naše </emphasis>trenutno radi u agenciji <emphasis>Imago</emphasis>, a osim navedenog <emphasis>Ordena,</emphasis> osvojio je i nagradu u kategoriji najboljeg tiskanog oglasa i upotrebu novog medija. Sve to za kampanju 'Iznesi problem na svjetlo dana' čiji je naručitelj Ženska soba – Centar za žrtve seksualnog zlostavljanja.
 
Kako se osjećate kao kreativac godine?
Lijepo je vidjeti da ono što radiš daje rezultate. U žiriju <emphasis>Sudnjeg dana</emphasis> je 200-tinjak suboraca kreativaca - biti nagrađen od ljudi koji se bave ovim poslom ima svoju težinu. Podržavam ideju festivala koji je odlučio nagrađivati autore, ljude koji stoje iza projekata.
 
U kojoj je mjeri nagrada <emphasis>Orden Sudnjeg dana </emphasis>koju ste dobili za rad ''Iznesi problem na svjetlo dana'' u kategorijama najboljeg tiskanog oglasa i kreativne upotrebe medija, bitna za vaš daljnji profesionalni razvoj?
Nagrađeni je rad već dobivao nagrade na internacionalnim festivalima poput <emphasis>Eurobesta.</emphasis> Nagrade je lijepo dobiti, a nakon što se ramena prestanu crvenjeti od tapšanja (pa i prije), vrijeme je za nove projekte. U reklamnom svijetu nema života na staroj slavi. Svaki je novi projekt nova prilika za dokazivanje.</para>
<para>
 
 <emphasis>Sudnji dan </emphasis>je ukinuo kotizacije i uveo veliki žiri, mislite li da će se sada mijenjati i <emphasis>FESTO</emphasis>, i koja je po Vama njegova perspektiva?
 <emphasis>FESTO</emphasis> ili kako će se god u budućnosti taj festival zvati sigurno treba promjene na kojima se već i radi. Odavno je zastario, treba ga osuvremeniti i omogućiti da postane relevantan za sve u struci, prvenstveno kreativce. Nadam se da će, ukoliko se ponovo pojavi, dobro definirati svoje ciljeve jer su gubitku fokusa i povjerenja vjerojatno doprinjela i česta ideološka lutanja organizatora. </para>
<para>Fokus u svakom slučaju treba biti promicanje izvrsnosti u idejama i produkciji, te posljedično edukacija. Drago mi je da postoje inicijative poput Sudnjeg dana s legitimitetom širokog žirija kreativaca najrazličitijih profila koji je eliminiranjem kotizacija proširio bazu sudionika, ali mi se čini da ima mjesta i za 'službeni' HURA-in festival. 
 
 Navedeni je rad naručila <emphasis>Ženska soba</emphasis>, Centar za žrtve seksualnog nasilja, kakvo je vaše iskustvo raditi za jednu takvu socijalno angažiranu kampanju u odnosu na vodeće korporacijske brandove?
Teško je generalizirati. Svaka je kampanja problem koji je potrebno riješiti na kreativan način. U tom smislu nema razlike između humanitarnih i kampanja za velike brandove. Lakše je raditi na kampanji za nešto u što i osobno vjeruješ – u tom je smislu možda lakše raditi na socijalno angažiranim kampanjama. One u pravilu nude manje ograničenja i više slobode.</para>
<para>
 Što općenito mislite o reklamnim kampanjima unutar granica<emphasis> Lijepe naše</emphasis>? Postoji li dovoljno prostora da se istovremeno zadovolji osobna kreativnost i zahtjevi klijenta?
Teško pitanje. Dobrih kreativaca imamo, još kad bi ih znali dobro iskoristiti bilo bi i bolje. Pogotovo u vrijeme recesije, klijenti nažalost u prvi plan stavljaju kratkoročne prodajne rezultate, pritom zanemarajući neke druge važne stvari. To vodi ograničavanju kreativnosti što dugoročno sigurno nije dobra politika. Kreativci koji se previše puta opeku, počnu puhati i na hladno. Svatko tko želi biti dobar u svom poslu mora naći vlastiti recept protiv auto- cenzure. Dokle god ograničenja uspijevaš doživjeti kao izazov ima se smisla igrati dalje.</para>
<para>
 Jeste li se ikad našli u sukobu s naručiteljem, jer ste se vodili vlastitim načelima, ili kod vas ipak vrijedi ''klijent je uvijek u pravu''? Ili s druge strane, jeste li, samo iz profesionalnih razloga, radili nešto što se kosi s vašim moralnim ili idejnim stavovima? Ako jeste, što i kako je to izgledalo?
Svaka je prezentacija sraz svoje vrste. Da bi osmislili neku kampanju potrebno je istražiti tematiku i doći do zaključka koji želiš prenijeti publici. Viđenja se u ovome kao i u načinu na koji će se poruka prenijeti često razilaze. Nastojim s naručiteljima pronaći zajednički cilj i shvatiti kako oni gledaju na stvari. Ponekad se i u tome krije rješenje problema. Naravno, u neidealnom svijetu, ponekad ih je teško razumjeti. Učim iz dana u dan i nadam se da će s više znanja s obje strane biti manje takvih situacija.</para>
<para>
 Kako usklađujete osobne želje i ideje s potrebama tržišta u procesu stvaranja određene reklame? Je li reklama više proizvod ''opipljivih'' kategorija, poput nekog zanata koji se uči, ili je ipak bitnija imaginacija i ''puštanje mašti na volju''?
Ne volim <emphasis>larpurlartizam</emphasis>. Oglašavanje bez svrhe gubi svrhu. Mislim da stručnjak u ovom poslu treba biti hibrid poslovnjaka i kreativca. Jednom kad se poslovnjak na temelju istraživanja odluči što treba komunicirati kreativac uz pomoć mašte i svih drugih raspoloživih sredstava oblikuje tu poruku ne zaboravljajući kome je namijenjena. Učenje zanata olakšava taj proces, ako se izbjegne zamka padanja u rutinu.</para>
<para>
 Kakvu budućnost predviđate ulozi reklame u idućim godinama u Hrvatskoj, je li ona psotala već sad bitnija od samog proizvoda, s obzirom da je ustaljeno mišljenje kako ''reklama prodaje sve''?
Ne bih se složio da reklama prodaje sve. Čak i ako izazove kupca na kupnju malo će ljudi ponovo kupiti loš proizvod. Dokle ima proizvoda, bit će i reklama. Digitalna <emphasis>on-line </emphasis>komunikacije gdje proizvodi dvosmjerno komuniciraju sa svojom publikom već je stara vijest. Kako će to izgledati u budućnosti saznat ćemo na vrijeme. Ali potrebe za dobrim idejama u službi proizvoda će uvijek biti.</para>

Ako do sada niste, krajnje je vrijeme da ga upoznate! Na prvom nezavisnom festivalu kreativnih komunikacija Sudnji dan, Vanja Blumenšajn proglašen je kreativcem godine Lijepe naše, što je bio dovoljan povod da s njim  'razmijenimo' par riječi. 
  
Na prvom hrvatskom Sudnjem danu koji je održan 1. listopada Vanja je u oštroj konkurenciji proglašen kreativcem godine. Upravo je njega odabrao najmnogoljudniji žiri u povijesti kreativnih nagrada u Hrvata- 200 priznatih kreativaca glasalo je putem on line platforme i tako nagradilo one najbolje u svojoj struci. Sudionici festivala su najvećim dijelom zaposleni u reklamnim i PR agencijama, dizajnerskim studijima, produkcijskim kućama, medijski djelatnici i samostalni umjetnici (fotografi, režiseri, dizajneri…). 
Kreativac Lijepe naše trenutno radi u agenciji Imago, a osim navedenog Ordena, osvojio je i nagradu u kategoriji najboljeg tiskanog oglasa i upotrebu novog medija. Sve to za kampanju 'Iznesi problem na svjetlo dana' čiji je naručitelj Ženska soba – Centar za žrtve seksualnog zlostavljanja.
 
Kako se osjećate kao kreativac godine?
Lijepo je vidjeti da ono što radiš daje rezultate. U žiriju Sudnjeg dana je 200-tinjak suboraca kreativaca - biti nagrađen od ljudi koji se bave ovim poslom ima svoju težinu. Podržavam ideju festivala koji je odlučio nagrađivati autore, ljude koji stoje iza projekata.
 
U kojoj je mjeri nagrada Orden Sudnjeg dana koju ste dobili za rad ''Iznesi problem na svjetlo dana'' u kategorijama najboljeg tiskanog oglasa i kreativne upotrebe medija, bitna za vaš daljnji profesionalni razvoj?
Nagrađeni je rad već dobivao nagrade na internacionalnim festivalima poput Eurobesta. Nagrade je lijepo dobiti, a nakon što se ramena prestanu crvenjeti od tapšanja (pa i prije), vrijeme je za nove projekte. U reklamnom svijetu nema života na staroj slavi. Svaki je novi projekt nova prilika za dokazivanje.

   
      Sudnji dan je ukinuo kotizacije i uveo veliki žiri, mislite li da će se sada mijenjati i FESTO, i koja je po Vama njegova perspektiva?
   FESTO ili kako će se god u budućnosti taj festival zvati sigurno treba promjene na kojima se već i radi. Odavno je zastario, treba ga osuvremeniti i omogućiti da postane relevantan za sve u struci, prvenstveno kreativce. Nadam se da će, ukoliko se ponovo pojavi, dobro definirati svoje ciljeve jer su gubitku fokusa i povjerenja vjerojatno doprinjela i česta ideološka lutanja organizatora. 
Fokus u svakom slučaju treba biti promicanje izvrsnosti u idejama i produkciji, te posljedično edukacija. Drago mi je da postoje inicijative poput Sudnjeg dana s legitimitetom širokog žirija kreativaca najrazličitijih profila koji je eliminiranjem kotizacija proširio bazu sudionika, ali mi se čini da ima mjesta i za 'službeni' HURA-in festival. 
 
 Navedeni je rad naručila Ženska soba, Centar za žrtve seksualnog nasilja, kakvo je vaše iskustvo raditi za jednu takvu socijalno angažiranu kampanju u odnosu na vodeće korporacijske brandove?
Teško je generalizirati. Svaka je kampanja problem koji je potrebno riješiti na kreativan način. U tom smislu nema razlike između humanitarnih i kampanja za velike brandove. Lakše je raditi na kampanji za nešto u što i osobno vjeruješ – u tom je smislu možda lakše raditi na socijalno angažiranim kampanjama.  One u pravilu nude manje ograničenja i više slobode.

   Što općenito mislite o reklamnim kampanjima unutar granica Lijepe naše? Postoji li dovoljno prostora da se istovremeno zadovolji osobna kreativnost i zahtjevi klijenta?
Teško pitanje. Dobrih kreativaca imamo, još kad bi ih znali dobro iskoristiti bilo bi i bolje. Pogotovo u vrijeme recesije, klijenti nažalost u prvi plan stavljaju kratkoročne prodajne rezultate, pritom zanemarajući neke druge važne stvari. To vodi ograničavanju kreativnosti što dugoročno sigurno nije dobra politika. Kreativci koji se previše puta opeku, počnu puhati i na hladno. Svatko tko želi biti dobar u svom poslu mora naći vlastiti recept protiv auto- cenzure. Dokle god ograničenja uspijevaš doživjeti kao izazov ima se smisla igrati dalje.

   Jeste li se ikad našli u sukobu s naručiteljem, jer ste se vodili vlastitim načelima, ili kod vas ipak vrijedi ''klijent je uvijek u pravu''? Ili s druge strane, jeste li, samo iz profesionalnih razloga, radili nešto što se kosi s vašim moralnim ili idejnim stavovima? Ako jeste, što i kako je to izgledalo?
Svaka je prezentacija sraz svoje vrste. Da bi osmislili neku kampanju potrebno je istražiti tematiku i doći do zaključka koji želiš prenijeti publici. Viđenja se u ovome kao i u načinu na koji će se poruka prenijeti često razilaze. Nastojim s naručiteljima pronaći zajednički cilj i shvatiti kako oni gledaju na stvari. Ponekad se i u tome krije rješenje problema. Naravno, u neidealnom svijetu, ponekad ih je teško razumjeti. Učim iz dana u dan i nadam se da će s više znanja s obje strane biti manje takvih situacija.

   Kako usklađujete osobne želje i ideje s potrebama tržišta u procesu stvaranja određene reklame? Je li reklama više proizvod ''opipljivih'' kategorija, poput nekog zanata koji se uči, ili je ipak bitnija imaginacija i ''puštanje mašti na volju''?
Ne volim larpurlartizam. Oglašavanje bez svrhe gubi svrhu. Mislim da stručnjak u ovom poslu treba biti hibrid poslovnjaka i kreativca. Jednom kad se poslovnjak na temelju istraživanja odluči što treba komunicirati kreativac uz pomoć mašte i svih drugih raspoloživih sredstava oblikuje tu poruku ne zaboravljajući kome je namijenjena. Učenje zanata olakšava taj proces, ako se izbjegne zamka padanja u rutinu.

   Kakvu budućnost predviđate ulozi reklame u idućim godinama u Hrvatskoj, je li ona psotala već sad bitnija od samog proizvoda, s obzirom da je ustaljeno mišljenje kako ''reklama prodaje sve''?
Ne bih se složio da reklama prodaje sve. Čak i ako izazove kupca na kupnju malo će ljudi ponovo kupiti loš proizvod. Dokle ima proizvoda, bit će i reklama. Digitalna on-line komunikacije gdje proizvodi dvosmjerno komuniciraju sa svojom publikom već je stara vijest. Kako će to izgledati u budućnosti saznat ćemo na vrijeme. Ali potrebe za dobrim idejama u službi proizvoda će uvijek biti. 

#iznesi problem na svjetlo dana

Ako do sada niste, krajnje je vrijeme da ga upoznate!

Ako do sada niste, krajnje je vrijeme da ga upoznate!