Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe


<para>Na osnovi poznatih parametara, nakon konverzije mjesecna rata kredita od stotinjak tisuca franaka ostala priblizno pet tisuca kuna kao i sada, pokazuje simulacija. Po danasnjem tecaju eura razlika je 80 kuna, po onom koji je bio prije deset dana samo 20-ak.</para>
<para>Prema izvoru <emphasis>
      <ulink url="http://www.vecernji.hr/hrvatska/otpis-22-glavnice-i-gotovo-jednaka-rata-994291">Vecernjeg lista</ulink>
   </emphasis> iz Vlade, banke ce otpisati oko 4,5 milijardi kuna glavnice kredita, a taj bi gubitak pokrile banke i drzava, i to tako da bi banke podmirile 8-9 posto gubitka, a drzava 12-13 posto, odnosno tri milijarde kuna.</para>
<para>Za dio otpisane glavnice koji ce pokrivati drzava Vlada bi svakom korisniku kredita, koji pristane na konverziju, izdala vaucere na deset godina, na temelju kojih bi banke jednom godisnje prebijale porez na dobit. Fina bi vjerojatno bila glavna tehnicka podrska za operaciju s vaucerima. Otpisani dio bi se, kaze izvor iz Vlade, knjizio kao potrazivanje banaka prema drzavi, a ako neka banka u nekom razdoblju ne ostvari porez na dobit, drzava bi mu nakon deset godina jednokratno isplatila razliku.</para>
<para>Konverzija kredita iz svicarskih franaka u eure stajala bi, dakle, porezne obveznike 300 milijuna kuna godisnje, odnosno 3 milijarde kuna u deset godina, jer bi se za toliko umanjila obaveza banaka iz poreza na dobit.</para>
<para>
Povodom medijskih objava da ce porezni obveznici snositi troskove konverzije kredita u 'svicarcima' u eure, reagirala je Udruga Franak.</para>
<para>Priopcenje prenosimo u cijelosti</para>
<para>Svjedoci smo medijskog pritiska na duznike s kreditima u svicarskim francima, zato jer zele izaci iz duznickog ropstva u kojeg su ga dovele banke, HNB i sve Vlade koje su do sada nijemo promatrale nas slucaj. U javnosti se zeli nametnuti krivnja na leda duznika jer taj izlazak iz modernog ropstva "moraju" platiti porezni obveznici.</para>
<para>Duznici koji imaju kredite s valutnom klauzulom CHF nisu odgovorni za dokazano neodgovorno, nesavjesno i neposteno ponasanje banaka. Duznici su isto tako i porezni obveznici, kao svi drugi gradani Republike Hrvatske. Upravo zato, Udruga Franak je zauzela stav da se odgovornost mora podijeliti izmedu banaka i Hrvatske narodne banke, koji su najveci krivci za plasiranje pokvarenog i opasnog proizvoda na financijsko trziste koji je za cilj imao samo ekstra zaradu banaka.</para>
<para>Mi samo trazimo da banke vrate dio ne pripadajuce ekstra zarade i da se odreknu buduce dobiti. Stoga, duznici kao porezni obveznici, odbijaju da trosak konverzije u kune snosi bilo koji porezni obveznik ove drzave.
Pozivamo sve gradane da podrze Udrugu Franak, jer se upravo mi zalazemo za punjenje drzavnog proracuna. Kad bi banke vratile ostecenim gradanima svih 13 milijardi kuna ekstra dobiti na "svicarcima", duznici bi potrosnjom kroz PDV punili proracun, a da se ne spominje pozitivan efekt na cjelokupno poduzetnistvo, koje bi zbog povecane potrosnje zaposljavalo nove djelatnike, a to bi posredno znacilo financijski efekt kroz doprinose na nova zaposljavanja.</para>
<para>Treba napokon spomenuti i sanaciju banaka (1999/2000.), kada se na teret poreznih obveznika utrosilo 80 milijardi kuna za spasavanje danasnjih banaka. Drzava je tada zaduzila svoje gradane i povecala javni dug kako bi spasila bankarski sustav, a nakon sanacije neodgovorno prepustila banke stranim vlasnicima koji danas lihvare te iste gradane koji su ih spasili, naravno uz nijemo promatranje Hrvatske narodne banke. Treba napokon u javnosti postaviti pitanje tko su oni koji najvise idu na teret nas poreznih duznika.</para>
<para>Najvecu krivnju za situaciju duznickog ropstva u kojoj se nalaze hrvatski gradani imaju banke i HNB. Svjedoci smo da tuzene banke nisu ni malo osjetile teret recesije. Svjedoci smo da upravo tuzene banke imaju najveci profit. Nama u Udruzi Franak nije jasno kako je moguce da u uvjetima teske krize, u uvjetima visokih postotaka nenaplativih kredita, u uvjetima sokantnog smanjenja kreditiranja poduzetnicima i gradanima, u uvjetima gdje cijela ekonomija sedam godina ima konstantni pad - banke imaju stabilnu i ekstra visoku zaradu. Zato, Udruga Franak postavlja pitanje kako je to moguce?</para>
<para>Udruga Franak postavlja pitanje kako je moguce da se u javnosti tolerira iznosenje financijskih sredstava izvan granica Republike Hrvatske, osiromasivanje nase zemlje, koje su dokazali Profesori Ekonomskog fakulteta, bez da su banke platile porez na ekstra dobit kroz tecajnu razliku koja je zavrsila u drugim zemljama, gdje obitavaju banke majke "nasih" banaka. Mi mislimo da je vrijeme da institucije Republike Hrvatske pocnu raditi svoj posao te da pronadu odgovorne za slucaj "Franak".</para>

Porezni obveznici duznike 'caste' s 3 milijarde kuna Vlada bi do kraja iduceg tjedna trebala predstaviti model po kojemu ce se provesti konverzija kredita iz svicarskih franaka u eure. 
Na osnovi poznatih parametara, nakon konverzije mjesecna rata kredita od stotinjak tisuca franaka ostala priblizno pet tisuca kuna kao i sada, pokazuje simulacija. Po danasnjem tecaju eura razlika je 80 kuna, po onom koji je bio prije deset dana samo 20-ak.
Prema izvoru 
      Vecernjeg lista
    iz Vlade, banke ce otpisati oko 4,5 milijardi kuna glavnice kredita, a taj bi gubitak pokrile banke i drzava, i to tako da bi banke podmirile 8-9 posto gubitka, a drzava 12-13 posto, odnosno tri milijarde kuna.
Za dio otpisane glavnice koji ce pokrivati drzava Vlada bi svakom korisniku kredita, koji pristane na konverziju, izdala vaucere na deset godina, na temelju kojih bi banke jednom godisnje prebijale porez na dobit. Fina bi vjerojatno bila glavna tehnicka podrska za operaciju s vaucerima. Otpisani dio bi se, kaze izvor iz Vlade, knjizio kao potrazivanje banaka prema drzavi, a ako neka banka u nekom razdoblju ne ostvari porez na dobit, drzava bi mu nakon deset godina jednokratno isplatila razliku.
Konverzija kredita iz svicarskih franaka u eure stajala bi, dakle, porezne obveznike 300 milijuna kuna godisnje, odnosno 3 milijarde kuna u deset godina, jer bi se za toliko umanjila obaveza banaka iz poreza na dobit.

Povodom medijskih objava da ce porezni obveznici snositi troskove konverzije kredita u 'svicarcima' u eure, reagirala je Udruga Franak.
Priopcenje prenosimo u cijelosti
Svjedoci smo medijskog pritiska na duznike s kreditima u svicarskim francima, zato jer zele izaci iz duznickog ropstva u kojeg su ga dovele banke, HNB i sve Vlade koje su do sada nijemo promatrale nas slucaj. U javnosti se zeli nametnuti krivnja na leda duznika jer taj izlazak iz modernog ropstva "moraju" platiti porezni obveznici.
Duznici koji imaju kredite s valutnom klauzulom CHF nisu odgovorni za dokazano neodgovorno, nesavjesno i neposteno ponasanje banaka. Duznici su isto tako i porezni obveznici, kao svi drugi gradani Republike Hrvatske. Upravo zato, Udruga Franak je zauzela stav da se odgovornost mora podijeliti izmedu banaka i Hrvatske narodne banke, koji su najveci krivci za plasiranje pokvarenog i opasnog proizvoda na financijsko trziste koji je za cilj imao samo ekstra zaradu banaka.
Mi samo trazimo da banke vrate dio ne pripadajuce ekstra zarade i da se odreknu buduce dobiti. Stoga, duznici kao porezni obveznici, odbijaju da trosak konverzije u kune snosi bilo koji porezni obveznik ove drzave.
Pozivamo sve gradane da podrze Udrugu Franak, jer se upravo mi zalazemo za punjenje drzavnog proracuna. Kad bi banke vratile ostecenim gradanima svih 13 milijardi kuna ekstra dobiti na "svicarcima", duznici bi potrosnjom kroz PDV punili proracun, a da se ne spominje pozitivan efekt na cjelokupno poduzetnistvo, koje bi zbog povecane potrosnje zaposljavalo nove djelatnike, a to bi posredno znacilo financijski efekt kroz doprinose na nova zaposljavanja.
Treba napokon spomenuti i sanaciju banaka (1999/2000.), kada se na teret poreznih obveznika utrosilo 80 milijardi kuna za spasavanje danasnjih banaka. Drzava je tada zaduzila svoje gradane i povecala javni dug kako bi spasila bankarski sustav, a nakon sanacije neodgovorno prepustila banke stranim vlasnicima koji danas lihvare te iste gradane koji su ih spasili, naravno uz nijemo promatranje Hrvatske narodne banke. Treba napokon u javnosti postaviti pitanje tko su oni koji najvise idu na teret nas poreznih duznika.
Najvecu krivnju za situaciju duznickog ropstva u kojoj se nalaze hrvatski gradani imaju banke i HNB. Svjedoci smo da tuzene banke nisu ni malo osjetile teret recesije. Svjedoci smo da upravo tuzene banke imaju najveci profit. Nama u Udruzi Franak nije jasno kako je moguce da u uvjetima teske krize, u uvjetima visokih postotaka nenaplativih kredita, u uvjetima sokantnog smanjenja kreditiranja poduzetnicima i gradanima, u uvjetima gdje cijela ekonomija sedam godina ima konstantni pad - banke imaju stabilnu i ekstra visoku zaradu. Zato, Udruga Franak postavlja pitanje kako je to moguce?
Udruga Franak postavlja pitanje kako je moguce da se u javnosti tolerira iznosenje financijskih sredstava izvan granica Republike Hrvatske, osiromasivanje nase zemlje, koje su dokazali Profesori Ekonomskog fakulteta, bez da su banke platile porez na ekstra dobit kroz tecajnu razliku koja je zavrsila u drugim zemljama, gdje obitavaju banke majke "nasih" banaka. Mi mislimo da je vrijeme da institucije Republike Hrvatske pocnu raditi svoj posao te da pronadu odgovorne za slucaj "Franak". OPERACIJA SPASAVANJA 

OPERACIJA SPASAVANJA

Porezni obveznici duznike 'caste' s 3 milijarde kuna

Postroll

Preroll

OPERACIJA SPASAVANJA Porezni obveznici duznike &#039;caste&#039; s 3 milijarde kuna

Novac

Članak

Ivana Barać

granak

#granak

Porezni obveznici duznike 'caste' s 3 milijarde kuna

Porezni obveznici duznike 'caste' s 3 milijarde kuna