Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe


<para>Negativan trend ukupne gospodarske aktivnosti još je uvijek prisutan, premda značajno slabijeg intenziteta nego ranije, što ukazuje na približavanje dnu krize i mogućnost da oporavak započne u drugoj polovici godine, navodi se u obrazloženju najnovijih prognoza zagrebačkog Ekonomskog instituta.</para>
<para>Tržište rada će i dalje biti suočeno s ozbiljnim izazovima, pri čemu će njegov oporavak biti spor i značajno kasniti za ukupnom aktivnosti. Tijekom 2010. se godine može očekivati daljnje smanjivanje zaposlenosti, za oko 50 tisuća radnih mjesta, uz prosječnu stopu registrirane nezaposlenosti od 17,8 posto. Tijekom 2011. bi trebalo doći do zaustavljanja daljnjeg rasta nezaposlenosti, piše <emphasis>Banka.hr</emphasis>.</para>
<para>Analitičari Instituta napominju kako će 2010. godina biti teška za gospodarstvo. Bruto domaći proizvod za cijelu godinu mogao bi zabilježiti pad od 0.7 posto. U 2011. godini se očekuje oporavak koji će biti polagan i nestabilan, uz mogućnost naizmjeničnog jačanja i slabljenja aktivnosti. Investicije i izvoz bi tada trebali značajnije porasti. Osobna potrošnja, pritisnuta nezaposlenošću i manjim plaćama, tek će tijekom 2011. ući u fazu oporavka. </para>
<para>Također ističu kako je gospodarsko okruženje još uvijek puno neizvjesnosti koje mogu značajno utjecati na projicirana kretanja, poput neizvjesne postojanosti oporavka svjetskog gospodarstva, učinaka mjera Vladinog Programa gospodarskog oporavka ili napretka u približavanju Hrvatske EU-u.</para>
<para>BDP je u  četvrtom tromjesečju 2009. godine smanjen za 4,5 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Time je, kako to pokazuju desezonirani podaci, BDP pao na nižu razinu nego u prethodnom tromjesečju, što ukazuje na nastavak negativnog trenda, premda je on relativno slab. U posljednjem je prošlogodišnjem tromjesečju posebno snažan bio pad osobne potrošnje i investicija, dok su izvoz i uvoz zabilježili blagi oporavak. Najnoviji raspoloživi podaci o stanju gospodarstva ukazuju na blago pozitivno kretanje industrijske proizvodnje, stagnaciju prometa u trgovini na malo i jačanje negativnih tendencija u građevinarstvu.</para>
<para>Uz takve mješovite signale, prognoze Ekonomskog instituta, Zagreb objavljene u novom broju publikacije  Croatian Economic Outlook Quarterly govore o mogućnosti blagog oporavka gospodarske aktivnosti u drugoj polovici ove godine, premda će 2010. u cjelini biti teška godina za gospodarstvo, pri čemu bi BDP trebao pasti za 0,7 posto. U 2011. se godini očekuje postupni oporavak ukupne aktivnosti uz rast od 2,2 posto. Oporavak će, međutim, biti nestabilan, uz mogućnost naizmjeničnog rasta i pada aktivnosti iz tromjesečja u tromjesečje.</para>
<para>Rastuća nezaposlenost i smanjivanje prosječnih plaća odgodit  će oporavak potrošnje stanovništva do iduće godine kada se očekuje zaustavljanje negativnih trendova na tržištu rada, te jačanje cjelokupnog gospodarstva i poslovnog optimizma. Nakon snažnog pada investicija u 2009., ove se godine očekuje novi pad, a tek su prognoze za iduću godinu nešto optimističnije i govore o porastu investicija za oko 5 posto. Usprkos povoljnijim međunarodnim okolnostima, izvoz i uvoz će i dalje biti pod snažnim utjecajem domaće gospodarske aktivnosti, zbog čega će ove godine ipak ostati ispod prošlogodišnje razine.</para>
<para>Jačanje se vanjske trgovine očekuje tek u 2011. Takva će kretanja dovesti do zadržavanja deficita tekućeg računa bilance plaćanja na oko 5 posto BDP-a i usporavanja rasta vanjskog duga. Usprkos mjerama monetarne politike usmjerenim na jačanje kreditne aktivnosti, ne očekuje se značajnije povećanje kredita za privatni sektor.</para>
<para>Prema ocjenama analitičara Ekonomskog instituta, proračunski bi deficit u ovoj godini mogao biti veći od predviđenog u državnom proračunu i iznositi oko 3,5 posto BDP-a. Naime, projekcije Instituta pretpostavljaju slabije stanje gospodarstva nego proračun, pa stoga i njegovo lošije punjenje, kao i veće socijalne izdatke. Unatoč pritisku rasta cijena energenata, inflacija će ove godine ostati relativno niska, dok bi iduća godina mogla donijeti blago ubrzavanje, prvenstveno zbog jačanja domaće potražnje, piše <emphasis>Banka.hr</emphasis>. </para>
<heading4>Prethodni članci:</heading4>
<para>
arti-201004240211006
arti-201004240355006
arti-201004120353006</para>

Kriza gubi dah, do kraja godine bit će nam bolje Umjereni optimizam ekonomista temelji se na značajno slabijem intenzitetu pada gospodarske aktivnosti. 
Negativan trend ukupne gospodarske aktivnosti još je uvijek prisutan, premda značajno slabijeg intenziteta nego ranije, što ukazuje na približavanje dnu krize i mogućnost da oporavak započne u drugoj polovici godine, navodi se u obrazloženju najnovijih prognoza zagrebačkog Ekonomskog instituta.
Tržište rada će i dalje biti suočeno s ozbiljnim izazovima, pri čemu će njegov oporavak biti spor i značajno kasniti za ukupnom aktivnosti. Tijekom 2010. se godine može očekivati daljnje smanjivanje zaposlenosti, za oko 50 tisuća radnih mjesta, uz prosječnu stopu registrirane nezaposlenosti od 17,8 posto. Tijekom 2011. bi trebalo doći do zaustavljanja daljnjeg rasta nezaposlenosti, piše Banka.hr.
Analitičari Instituta napominju kako će 2010. godina biti teška za gospodarstvo. Bruto domaći proizvod za cijelu godinu mogao bi zabilježiti pad od 0.7 posto. U 2011. godini se očekuje oporavak koji će biti polagan i nestabilan, uz mogućnost naizmjeničnog jačanja i slabljenja aktivnosti. Investicije i izvoz bi tada trebali značajnije porasti. Osobna potrošnja, pritisnuta nezaposlenošću i manjim plaćama, tek će tijekom 2011. ući u fazu oporavka. 
Također ističu kako je gospodarsko okruženje još uvijek puno neizvjesnosti koje mogu značajno utjecati na projicirana kretanja, poput neizvjesne postojanosti oporavka svjetskog gospodarstva, učinaka mjera Vladinog Programa gospodarskog oporavka ili napretka u približavanju Hrvatske EU-u.
BDP je u  četvrtom tromjesečju 2009. godine smanjen za 4,5 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Time je, kako to pokazuju desezonirani podaci, BDP pao na nižu razinu nego u prethodnom tromjesečju, što ukazuje na nastavak negativnog trenda, premda je on relativno slab. U posljednjem je prošlogodišnjem tromjesečju posebno snažan bio pad osobne potrošnje i investicija, dok su izvoz i uvoz zabilježili blagi oporavak. Najnoviji raspoloživi podaci o stanju gospodarstva ukazuju na blago pozitivno kretanje industrijske proizvodnje, stagnaciju prometa u trgovini na malo i jačanje negativnih tendencija u građevinarstvu.
Uz takve mješovite signale, prognoze Ekonomskog instituta, Zagreb objavljene u novom broju publikacije  Croatian Economic Outlook Quarterly govore o mogućnosti blagog oporavka gospodarske aktivnosti u drugoj polovici ove godine, premda će 2010. u cjelini biti teška godina za gospodarstvo, pri čemu bi BDP trebao pasti za 0,7 posto. U 2011. se godini očekuje postupni oporavak ukupne aktivnosti uz rast od 2,2 posto. Oporavak će, međutim, biti nestabilan, uz mogućnost naizmjeničnog rasta i pada aktivnosti iz tromjesečja u tromjesečje.
Rastuća nezaposlenost i smanjivanje prosječnih plaća odgodit  će oporavak potrošnje stanovništva do iduće godine kada se očekuje zaustavljanje negativnih trendova na tržištu rada, te jačanje cjelokupnog gospodarstva i poslovnog optimizma. Nakon snažnog pada investicija u 2009., ove se godine očekuje novi pad, a tek su prognoze za iduću godinu nešto optimističnije i govore o porastu investicija za oko 5 posto. Usprkos povoljnijim međunarodnim okolnostima, izvoz i uvoz će i dalje biti pod snažnim utjecajem domaće gospodarske aktivnosti, zbog čega će ove godine ipak ostati ispod prošlogodišnje razine.
Jačanje se vanjske trgovine očekuje tek u 2011. Takva će kretanja dovesti do zadržavanja deficita tekućeg računa bilance plaćanja na oko 5 posto BDP-a i usporavanja rasta vanjskog duga. Usprkos mjerama monetarne politike usmjerenim na jačanje kreditne aktivnosti, ne očekuje se značajnije povećanje kredita za privatni sektor.
Prema ocjenama analitičara Ekonomskog instituta, proračunski bi deficit u ovoj godini mogao biti veći od predviđenog u državnom proračunu i iznositi oko 3,5 posto BDP-a. Naime, projekcije Instituta pretpostavljaju slabije stanje gospodarstva nego proračun, pa stoga i njegovo lošije punjenje, kao i veće socijalne izdatke. Unatoč pritisku rasta cijena energenata, inflacija će ove godine ostati relativno niska, dok bi iduća godina mogla donijeti blago ubrzavanje, prvenstveno zbog jačanja domaće potražnje, piše Banka.hr. 
Prethodni članci:

arti-201004240211006
arti-201004240355006
arti-201004120353006 

#dno krize

Kriza gubi dah, do kraja godine bit će nam bolje

Kriza gubi dah, do kraja godine bit će nam bolje