Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe


<para>Mala, ali moćna gomilica entuzijasta, kako se u šali sami nazivaju profesori i studenti osječkog Medicinskog fakulteta okupljeni pri Sekciji za Neuroznanost, iako djeluje manje od 10 godina, iza sebe već ima znanstveni brend SenzOS. Nastao, jednostavno, da vide dokle mogu pa i što sve pozitivno mogu učiniti bez novca.</para>
<para>''Kada se 2003. kroz međunarodne organizacije British Council i Dana pojavila mogućnost organiziranja Festivala znanosti i Tjedna mozga, mi smo došli do zaključka da, prije svega, nemamo novca za angažiranje vrhunskog znanstvenika, a da naši studenti rasturaju neke teme. Osim toga izuzetno su motivirani i može ih se staviti u pogon'', kaže prof.dr. <strong>Marija Heffer </strong>oko čijeg su se laboratorija neurobiologije počeli okupljati mladi željni dodatnih saznanja o neuroznanosti čije temelje im predaje na II. godini fakulteta.</para>
<para>Iza mladih entuzijasta istraživanje je reakcije ljudi na hranu različite boje. Ispekli su palačinke u crvenoj, zelenoj, crnoj boji. Samo jednoj osobi su se svidjele crne dok su plave konzumente podsjećale na sudoper-krpe.</para>
<para>''Ima razloga zašto palačinke trebaju biti žute boje. Druge smo već rezervirali za kućne i ine poslove. Što se tiče ljudskih lica, svi bolje čitamo ženska nego muška i bolje prepoznajemo radost nego žalost, pa depresivni ljudi hodaju nezamijećeni i vrlo nesretni svijetom. Možda je žalosno kad ih ne prepoznaju prijatelji, ali je tragično kad to ne prepoznaju njihovi liječnici'', kaže dr. Heffer.</para>
<para>Rade i na projektu prepoznavanje emocija na licima, utjecaja sna na uspješnost učenja učenika srednjih škola, s Pravnim fakultetom istražuju koliko su naši roditelji uspješni, dok studenti prava analiziraju opravdanost prakse u dodjeljivanju djeteta pojedinom roditelju.</para>
<para>Željni stjecanja znanja i dokazivanja, mladi entuzijasti ipak nam nešto naglašavaju – vrhunskim znanstvenicima mogu biti tek nakon 10 godina rada i 10.000 odrađenih sati.</para>
<heading4>Vezani članak:</heading4>
<para>
arti-201101120680006</para>

Otkrili zašto ljudi jedu žute palačinke 'Svi bolje čitamo ženska nego muška lica i bolje prepoznajemo radost nego žalost pa depresivni ljudi hodaju nesretni svijetom', rekla je prof.dr. 
Mala, ali moćna gomilica entuzijasta, kako se u šali sami nazivaju profesori i studenti osječkog Medicinskog fakulteta okupljeni pri Sekciji za Neuroznanost, iako djeluje manje od 10 godina, iza sebe već ima znanstveni brend SenzOS. Nastao, jednostavno, da vide dokle mogu pa i što sve pozitivno mogu učiniti bez novca.
''Kada se 2003. kroz međunarodne organizacije British Council i Dana pojavila mogućnost organiziranja Festivala znanosti i Tjedna mozga, mi smo došli do zaključka da, prije svega, nemamo novca za angažiranje vrhunskog znanstvenika, a da naši studenti rasturaju neke teme. Osim toga izuzetno su motivirani i može ih se staviti u pogon'', kaže prof.dr. Marija Heffer oko čijeg su se laboratorija neurobiologije počeli okupljati mladi željni dodatnih saznanja o neuroznanosti čije temelje im predaje na II. godini fakulteta.
Iza mladih entuzijasta istraživanje je reakcije ljudi na hranu različite boje. Ispekli su palačinke u crvenoj, zelenoj, crnoj boji. Samo jednoj osobi su se svidjele crne dok su plave konzumente podsjećale na sudoper-krpe.
''Ima razloga zašto palačinke trebaju biti žute boje. Druge smo već rezervirali za kućne i ine poslove. Što se tiče ljudskih lica, svi bolje čitamo ženska nego muška i bolje prepoznajemo radost nego žalost, pa depresivni ljudi hodaju nezamijećeni i vrlo nesretni svijetom. Možda je žalosno kad ih ne prepoznaju prijatelji, ali je tragično kad to ne prepoznaju njihovi liječnici'', kaže dr. Heffer.
Rade i na projektu prepoznavanje emocija na licima, utjecaja sna na uspješnost učenja učenika srednjih škola, s Pravnim fakultetom istražuju koliko su naši roditelji uspješni, dok studenti prava analiziraju opravdanost prakse u dodjeljivanju djeteta pojedinom roditelju.
Željni stjecanja znanja i dokazivanja, mladi entuzijasti ipak nam nešto naglašavaju – vrhunskim znanstvenicima mogu biti tek nakon 10 godina rada i 10.000 odrađenih sati.
Vezani članak:

arti-201101120680006 

#darija šnajder

Otkrili zašto ljudi jedu žute palačinke

Otkrili zašto ljudi jedu žute palačinke