Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe


<para>"Ne žalimo se, ipak i suprug i ja radimo i redovno primamo plaće. Svi smo zdravi. I ranije smo štedjeli na mobitelima, gorivu, struji, odjeći i obući, a sada još više. Srećom, djeci još uvijek mobitel nije jako zanimljiv. Skresali smo troškove svega što smo mogli, ali ipak moram svaki dan oprati barem jednu perilicu rublja. Sve se na kraju svede na hranu: mjesečno nam treba 80 litara mlijeka, 100 jaja, 30 kilograma voća i povrća, 20 kilograma mesa i ribe, dva kilograma deterdženta", otkrila je <emphasis>Jutarnjem listu </emphasis>obiteljske financije <strong>Branka Šikić</strong>.</para>
<para>U kriznim vremenima Branka i njen suprug zaboravili su na kupnju novog komada odjeće, kino ili kazalište. </para>
<para>"Vrtimo kartice, pa kad primim plaću uplatim na račun mužu, pa on meni, svaki mjesec imamo između 300 i 500 kuna kredita. Primjerice, školski pribor kupili smo na šest mjesečnih rata, tenisice za djecu, sve se kupuje na odgodu. Zapravo je najteže s odjećom i obućom za djecu, istog su uzrasta pa ne mogu nasljeđivati", žali se Branka.</para>
<para>Kriza je u potpunosti promijenila potrošačke navike Hrvata. Oni s manjim prihodima kupuju manje, i to isključivo ono što im treba, kupuju planski i na sniženjima, više odlaze u diskonte i kupuju marke trgovačkih lanaca. </para>
<para>Više nema svaki član u kućanstvu svoj šampon za kosu i gel za tuširanje nego svi koriste jedan, omiljeni brendovi kupuju se na sniženju i onda se stvaraju zalihe, a građani su zbog popusta spremni obići i više trgovačkih lanaca i u svakom kupiti ono najjeftinije.</para>
<para>Loša vijest za trgovce jest da se zbog krize ponašanje potrošača zauvijek promijenilo. Čak i kada izađemo iz krize, građanima će ostati navike planske kupovine i štednje. Pokazuje to niz istraživanja Centra za istraživanje tržišta GfK, a te trendove potvrđuju i sami trgovci i ekonomisti.</para>
<heading2>Opet će rasti kamate</heading2>
<para>
"Kriza trajno oštećuje gospodarstvo jer se gospodarstva i nakon krize više ne vraćaju na iste putanje rasta kao prije nje, a kupovna moć se trajno umanjuje. Kriza je trajno promijenila navike, pa sada ljudi i s manjim dohocima štede i još manje troše", ističe <strong>Maruška Vizek</strong> sa zagrebačkog Ekonomskog instituta.</para>
<para>Vizek procjenjuje da će se još jedan trend itekako odraziti na potrošače. Naime, kamatne stope kod nas su rekordno niske i ponovo će doći trenutak kada će one rasti. To će, kaže, stvoriti probleme trgovcima čiji se proizvodi prodaju putem kredita, kao što su automobili.</para>
<para>Prema istraživanjima GfK, kupovna moć u Hrvatskoj trenutačno je na 40 posto europskog prosjeka. Nakon što podmire osnovne životne troškove za hranu i režije, Hrvatima godišnje na raspolaganju ostaje oko 35.000 kuna.</para>
<para>Kriza je različito pogodila različite slojeve društva: 18 posto Hrvata jedva spaja kraj s krajem, 57 posto ih živi teže, ali još uvijek normalno, dok 25 posto nije osjetilo krizu.</para>
<heading4>Prethodni članci:</heading4>
<para>arti-201004200100006
arti-201005130284006
arti-201005030320006</para>

'Platimo li struju, nemamo za meso' 'Ako platimo struju, nemamo za meso, kad kupimo meso, ne platimo struju, i tako vrtimo iz mjeseca u mjesec', priča Splićanka Branka Šikić, majka četrnaestogodišnjih četvorki. 
"Ne žalimo se, ipak i suprug i ja radimo i redovno primamo plaće. Svi smo zdravi. I ranije smo štedjeli na mobitelima, gorivu, struji, odjeći i obući, a sada još više. Srećom, djeci još uvijek mobitel nije jako zanimljiv. Skresali smo troškove svega što smo mogli, ali ipak moram svaki dan oprati barem jednu perilicu rublja. Sve se na kraju svede na hranu: mjesečno nam treba 80 litara mlijeka, 100 jaja, 30 kilograma voća i povrća, 20 kilograma mesa i ribe, dva kilograma deterdženta", otkrila je Jutarnjem listu obiteljske financije Branka Šikić.
U kriznim vremenima Branka i njen suprug zaboravili su na kupnju novog komada odjeće, kino ili kazalište. 
"Vrtimo kartice, pa kad primim plaću uplatim na račun mužu, pa on meni, svaki mjesec imamo između 300 i 500 kuna kredita. Primjerice, školski pribor kupili smo na šest mjesečnih rata, tenisice za djecu, sve se kupuje na odgodu. Zapravo je najteže s odjećom i obućom za djecu, istog su uzrasta pa ne mogu nasljeđivati", žali se Branka.
Kriza je u potpunosti promijenila potrošačke navike Hrvata. Oni s manjim prihodima kupuju manje, i to isključivo ono što im treba, kupuju planski i na sniženjima, više odlaze u diskonte i kupuju marke trgovačkih lanaca. 
Više nema svaki član u kućanstvu svoj šampon za kosu i gel za tuširanje nego svi koriste jedan, omiljeni brendovi kupuju se na sniženju i onda se stvaraju zalihe, a građani su zbog popusta spremni obići i više trgovačkih lanaca i u svakom kupiti ono najjeftinije.
Loša vijest za trgovce jest da se zbog krize ponašanje potrošača zauvijek promijenilo. Čak i kada izađemo iz krize, građanima će ostati navike planske kupovine i štednje. Pokazuje to niz istraživanja Centra za istraživanje tržišta GfK, a te trendove potvrđuju i sami trgovci i ekonomisti.
Opet će rasti kamate

"Kriza trajno oštećuje gospodarstvo jer se gospodarstva i nakon krize više ne vraćaju na iste putanje rasta kao prije nje, a kupovna moć se trajno umanjuje. Kriza je trajno promijenila navike, pa sada ljudi i s manjim dohocima štede i još manje troše", ističe Maruška Vizek sa zagrebačkog Ekonomskog instituta.
Vizek procjenjuje da će se još jedan trend itekako odraziti na potrošače. Naime, kamatne stope kod nas su rekordno niske i ponovo će doći trenutak kada će one rasti. To će, kaže, stvoriti probleme trgovcima čiji se proizvodi prodaju putem kredita, kao što su automobili.
Prema istraživanjima GfK, kupovna moć u Hrvatskoj trenutačno je na 40 posto europskog prosjeka. Nakon što podmire osnovne životne troškove za hranu i režije, Hrvatima godišnje na raspolaganju ostaje oko 35.000 kuna.
Kriza je različito pogodila različite slojeve društva: 18 posto Hrvata jedva spaja kraj s krajem, 57 posto ih živi teže, ali još uvijek normalno, dok 25 posto nije osjetilo krizu.
Prethodni članci:
arti-201004200100006
arti-201005130284006
arti-201005030320006 

#branka šikić

'Platimo li struju, nemamo za meso'

'Platimo li struju, nemamo za meso'