Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

OFF-LINE

ŠTO AKO BI INTERNET PRESTAO RADITI NA JEDAN DAN: ‘Većini bi to bilo užasno, ali posljedice ne bi bile onakve kakve očekujete’

Danas je mnogim ljudima nezamislivo provesti čak i nekoliko sati bez interneta. Ali ako bi on stvarno prestao raditi, posljedice ne bi bile onakve kakve vjerojatno očekujete.

Jeff Hanckock voli zadavati svojim studentima na Sveučilištu Stanford radne zadatke kako bi sami iskusili koncepte o kojima se raspravlja na predavanjima. Prije 2008., ponekad bi izazvao svoje studente da se drže dalje od interneta 48 sati, a zatim raspravljao kako je to djelovalo na njih. No kada se Hanckock vratio na posao nakon jednogodišnje pauze 2009., stvari su se promijenile, piše BBC.

“Kada sam pokušao predstaviti zadatak, došlo je do pobune među studentima”, kaže Hanckok, koji proučava psihološke i socijalne procese on-line komunikacije. “Studenti su empatički tvrdili kako je zadatak nemoguć i nije fer.”

Tvrdili su kako bi ih skidanje s mreže čak i samo za vikend spriječilo u dovršavanju zadataka za druge predmete, uništilo njihove društvene živote, a prijatelji i obitelj bi se zabrinuli da im se nije nešto strašno dogodilo. Hanckock je morao odustati i otkazati ovu aktivnost, i nikada ju više nije ni pokušao predložiti. “To je bilo 2009., a sada sa sveprisutnim mobilnim internetom, čak ni ne znam što bi studenti radili ako bi im rekao da to učine”, kaže. “Vjerojatno bi me prijavili predsjedniku Sveučilišta.”

Uzimamo ga zdravo za gotovo

No s našim načinom života, uvijek spojenim na internet, sada je ovo pitanje relevantnije nego ikada prije: što bi se dogodilo ako bi internet prestao raditi na jedan dan? Ispada da posljedice ne bi bile onakve kakve mislite.

Godine 1995. manje od 1% svjetskog stanovništva bilo je on-line. Internet je bio zanimljivost, i većinom su ga koristili ljudi na zapadu. Dvadeset godina kasnije i preko 3.5 milijardi ljudi spojeno je na internet, gotovo polovica svih ljudi na svijetu, a broj raste brzinom od oko 10 ljudi po sekundi. Većina ljudi u razvijenim zemljama koristi ga svakodnevno. Mnogima je doslovno nemoguće zamisliti život bez interneta.

Sa svih smo strana okruženi internetom, a da to ponekad ni ne primjećujemoFoto: Thinkstock

“Jedan od najvećih problema s internetom danas je taj što ga ljudi uzimaju zdravo za gotovo, no istodobno ne razumiju u kolikom smo mu stupnju dozvolili da se infiltrira u gotovo svaki aspekt našeg života”, kaže William Duttton s Državnog sveučilišta Michigan, “Čak ni ne razmišljaju o mogućnosti da mu ne bi mogli pristupiti.”

Načini gubitka veze

Ali internet nije nepobjediv. U teoriji moglo bi ga se isključiti, globalno ili nacionalno, na određeno vrijeme. Jedna mogućnost su cyber napadi. Hakeri bi mogli zaustaviti inetrnet softverom koji bi agresivno ciljao ranjivosti u ruterima, uređajima koji odašilju internetski promet. Isključivanje servera s nazivima domena, internetovog adresara, isto bi prouzročilo masovne prekide, jer bi spriječavalo učitavanje stranica.

Rezanje kablova na dnu mora koji prenose ogromne kolilčine interneta između kontinenata odcijepilo bi jedan kraj svijeta od drugog.

Neke vlade imaju način da praktički isključe internet u svojoj zemlji. Egipat je to učinio tijekom arapskog proljeća 2011. kako bi otežao komunikaciju prosvjednika. Turska i Iran isto su tako isključivali internet tijekom protesta. Navodno i Kina ima tako nešto, a i američki su senatori predložili stvaranje sličnog sustava u SAD-u.

No najrazorniji napad mogao bi doći iz svemira. Velika solarna oluja koja bi poslala jako zračenje u našem smjeru uništila bi satelite, električne mreže i računalne sustave. “Ono što bombe i teroristi ne mogu napraviti uspjelo bi solarnoj oluji u teren oka”, kaže David Eagleman, neuroznanstvenik na Sveučilištu Stanford. “A slijedeća geomagnetna oluja neizbježno se približava.”

“No većina nestanaka interneta ne bi dugo trajala. Postoji cijela vojska ljudi spremnih da poprave stvari”, kaže Scott Borg iz neprofitne organizacije Jedinica za cyber posljedice SAD-a. “Pružatelji internetskih usluga i tvrtke koje proizvode opremu za rutere imaju planove i osoblje spremne za sređivanje stvari ako se iskoriste neočekivane ranjivosti.” toliko smo navikli da uvijek imamo internet vezu da bi osjetili i relativno kratke prekide. No posljedice bi bile neočekivane.

Otporno gospodarstvo

Nakon početnog šoka, gubitak interneta na kraći rok ne bi stvorio neke pretjerane problemeFoto: Thinkstock

Za početak, udar na gospodarstvo možda i ne bi bio toliko jak. Godine 2008. američko Ministarstvo domovinske sigurnosti zatražilo je od Borga da pogleda što bi se dogodilo ako bi se internet srušio. Borg i njegovi kolege analizirali su gospodarske učinke prekida interneta od 2000. nadalje. Proučavajući kvartalna financijska izvješća 20 tvrtko koje su tvrdile da su bile najviše pogođenem kao i općenitije gospodarske statistike, otkrili su kako je financijski utjecaj pada interneta bio iznenađujuće beznačajan, barem u slučajevima kada je prekid internetske veze trajao do 4 dana, što su bili slučajevi koje su proučavali.

Bilo je nikih slučajeva kada su tvrdili da su pretrpjeli velike gubitke, poput stotina milijuna, ili čak milijardi dolara”, kaže Borg. “No dok su neke industrije, poput hotela, avio tvrtki i brokerskih firmi imale gubitke, čak ni kod njih nisu bili veliki.!

Pokazalo se da gubitak pristupa internetu na par dana najčešće znači da će ljudi malo zaostati s poslom. “ljudi su nastavili vršiti sve aktivnosti koje bi radili da imaju internet, samo što su to radili sva ili tri dana kasnije”, kaže borg. “Ekonomija je bila u stanju oporaviti se nakon nečega što je u osnovi bio produženi vikend.”

Ni putovanja vjerojatno ne bi patila, dokle god nestanak interneta ne bi trajao dulje od dana ili dva. Zrakoplovi mogu letjeti bez interneta, a ni vlakovi i autobusi ne bi stali. No dugotrajniji prekid utjecao bi na logistiku.

Psihološki problemi

No psihološki učinci, poput osjećaja izolacije i tjeskobe, mogli bi pogoditi brojne ljude. “Većina interneta dizajnirana je s jednom svrhom, da nam omogući međusobnu komunikaciju”, kaže Hancock. Navikli smo da se možemo spojiti sa svakime, bilo kad i bilo gdje. “Nemogućnost da to učiniimo bila bi uznemirujuća.” Borg se isto slaže s tim. “Poznat mi je osjećaj kada shvatim da nisam ponio svoj smartfon, osjećam se pomalo gol”, kaže. “Odjednom moram misliti, znam li ja uopće kamo idem? Što ako mi se auto pokvari, da li ću moći nagovoriti nekoga da mi da svoj mobitel da nazovem pomoć?”

Postoji povjesni događaj koji to potvrđuje. Požar u newyorškoj telefonskoj tvrtci 1975. prekinuo je telefonske veze 300 blokova Manhattana na 23 dana. Ispitivanje 190 ljudi odmah nakon što su linije popravlčjene pokazalo je kako je četiri petine ispitanika rekloa kako im je nedostajao telefon, posebno mogućnost spajanja s prijateljima i obitelji. Preko dvije trećine reklo je da su se zbog nedostatka telefonske usluge osjećali “izolirano” i “nelagodno”, a gotovo tri četvrtine je reklo kako više osjećaju da drže stvari pod kontrolom nakon pto je telefonska usluga popravljena.

Ljudi koji se redovito služe internetom češće su i društvenijiFoto: Thinkstock

Oni koji više koriste internet su i društveniji

KINA NASTAVLJA ISKLJUČIVATI INTERNETSKE PORTALE: ‘Šire pogrešno orijentirani sadržaj, diskriminaciju i opscenost’

“Postoje tvrdnje kako bi ljudi postali više društveni i više u kontaktu s prijateljima i obitelji kad ne bi koristili internet, ali mislim da je to pogrešno”, kaže Dutton. Većina ljudi koji koriste internet u stvari je više društveno nego oni koji ga ne koriste.

“Nije da bi češće pričali sa strancima na autobusnoj postaji kad ne bi imali smartfone – ni najmanje”, kaže Stine Lomborg sa sveučilišta u Kopenhagenu. Gubitak veze naveo bi ljude da budu više socijalni u specifičnim situacijama, poput prisiljavanja kolega na poslu da međusobno govore umjesto da si šalju emaile, ali ukupno iskustvo bilo bi više negativno. “Svijet se ne bi raspao ako na jedan dan ne bismo imali pristup internetu”, kaže ona. “Ali mislim da bi većini ljudi i jedan dan bio užasan.”

No radilo bi se o kratkotrajnom osjećaju. Gubitak interneta možda bi naveo ljude da prepoznaju njegovu važnost u svojim životima, ali uskoro bi ga ponovno uzimali zdravo za gotovo, smatra Hancock.

Povratak na Net.hr