Tempomat je obično smješten na volanu, ali može biti i na kontrolnoj ploči. Mnogi vozači koji koriste tempomat znaju koliko udobnosti i komfora on pruža na cesti. Vozač samostalno povećava ili smanjuje brzinu kojom se želi kretati. Zbog toga je tempomat naročito koristan na autoputevima jer smanjuje umaranje vozača, a također djeluje i na racionalniju potrošnju goriva.
Današnji tempomati imaju mogućnost da samostalno podešavate i privremeno ograničenje brzine. Primjerice, kad prolazite kroz naseljena mjesta gdje je postavljeno ograničenje brzine, tempomat možete podesiti tako da privremeno vozite brzinom od 50 km/h, a kasnije da se vratite na veću brzinu.
Ipak, obično su tempomati neefikasni u okolnostima kada je brzina varijabilna, primjerice kada se vozi u kolonama. U principu, cijeli sustav funkcionira tako da vozač odredi brzinu koja je dozvoljena, digne nogu s gasa i uživancija... No, novo istraživanje pokazuje da postoje i negativne strane tempomata.
Jedna od studija pokazala je da vozači koji koriste tempomat imaju manju kontrolu prilikom pretjecanja drugih vozila. Kad se ne koristi tempomat možemo učinkovitije kontrolirati smjer te imamo više vremena za reagiranje.
Istraživanje koje je proveo francuski Centar za neurokognitivna i neuropsihološka istraživanja pokazalo je da se prilikom automatske kontrole brzine vozila, smanjuje sama pažnja vozača što ujedno smanjuje njihovu sposobnost reagiranja na opasnosti.
Na primjer, kada je tempomat uključen, vozači su pokazali smanjenu sposobnost spajanja u promet.
Također će vozač prilikom pretjecanja trebati duže vrijeme da se iz pretjecajne trake preseli u sporu. Vozači prilikom korištenja tempomata imaju sporije reakcije osobito u hitnim slučajevima.
Općenito, smanjena budnost i kontrola bili su izraženiji kada je korišten tempomat nego kada se koristila papučica gasa, rekli su istraživači.
Prema drugom istraživanju koje je provela američka Nacionalna komisija za sigurnost, tempomat je naročito opasan za vrijeme kiše. Nakon suhog vremena kiša koja padne na cestu može stvoriti vrlo sklizav i opasan sloj nakupljenog ulja, masti i drugih nečistoća. Ceste su, znamo to svi, najopasnije u prvim trenucima kada padne kiša jer se taj sloj ulja, masti, prašine i sl. diže na površini vode i stvara uvjete slične poledici na cesti.
Kada koristite tempomat vi se zavalite u sjedalo, opušteniji ste, niste baš u potpunosti usredotočeni na vožnju....
Osim toga, opasan je i "vodeni klin". Do pojave "vodenog klina" dolazi kad se voda ispred vaših guma skuplja brže nego što je težina vašeg automobila može odbaciti. Zbog pritiska vode, primjerice kad je riječ o obilnim pljuskovima, vaš automobil se podiže i klizi po tankom sloju vode između vaših guma i ceste. "Vodeni klin" na taj način uzdiže gumu na sloj vode, pa gume tada nisu više u stanju prenijeti na cestu vučnu silu ili silu kočenja. Opasnost koja se pri tome javlja je da vam automobil u određenom trenutku može u potpunosti izgubiti kontakt s podlogom. U takvim situacijama "vodeni klin" je najčešći razlog zanošenja automobila ili slijetanja s ceste.
Uz tempomat, opasnost je još izraženija. Naime, vaš tempomat želi samo održati brzinu automobila konstantnom, međutim upravo brzina u tim okolnostima kad lije kiša može pogoršati stvari. Automatski, čim osjetite da s automobilom "lebdite", pritisnut ćete papuču kočnice, no ako nemate ABS kočnice (anti-lock brake system), to je najgora stvar koju možete napraviti.
Činjenica je na kraju i da vam mnoga upustva za rukovanje u automobilu neće čak niti reći da ne koristite tempomat u mokrim i sklizavim uvjetima na cesti.
