SUPERLIGA: STRUČNJAK OBJAŠNJAVA

TKO ĆE MLATITI MILIJARDE I GDJE ĆE IGRATI DINAMO: ‘Stvara se novi svjetski poredak, a znate što je bizarno? Što mislite, kome idu novci?’

Kako bismo dobili ponešto stručniji uvid u posljedice osnivanja Superlige, razgovarali smo s odvjetnikom i bivšim dopredsjednikom Hrvatskog nogometnog saveza, Ivanom Brlekovićem

Dogodilo se neizbježno. Mnogi su se nadali da projekt Superlige neće tako skoro zaživjeti, mnogi su mislili da će se razvijati godinama, da će postojati proces prilagodbe ili barem neka najava godinu ili dvije ranije, ali ona je došla preko noći i nastupa gotovo trenutačno.

Dvanaest bogatih europskih klubova postiglo je u kasno u nedjelju dogovor o osnivanju novog nogometnog natjecanja Superlige u kojoj bi sudjelovalo 20 klubova.

U tom novom natjecanju sudjelovali bi španjolski Real Madrid, Barcelona i Atletico Madrid, zatim engleski Arsenal, Chelsea, Tottenham, Liverpool, Manchester City i Manchester United, te talijanski Juventus, Milan i Inter. Oni su pozvali još Bayern, BVB i PSG da im se priključe u projektu, kojim bi zatim upravljalo tih 15 osnivača, ali oni su ih odbili i za sada nije poznato tko će pristupiti umjesto njih. Predsjednik ove lige bit će Florentino Perez, predsjednik Reala, a zamjenici su Andrea Agnelli šef Juventusa, i vlasnik Manchester Uniteda, Joel Glazer.

ProfimediaFoto: Profimedia

Stvoreni zbog novca

Oni bi, dakle, trebali biti stalni članovi i osnivači te (ne)slavne Superlige, a isto tako, još pet klubova bi se kvalificiralo za tu ligu temeljem rezultata u nacionalnim prvenstvima uoči te premijerne sezone, premda nije navedeno iz kojih bi država bili. Pozivnicu nisu dobili europski velikani i nekadašnji prvaci Europe, poput Ajaxa, Porta, Benfice, Celtica, Crvene zvezde, Steaue, a pitanje je i što će s njima sada biti i gdje će se natjecati.

Utakmice bi se igrale tijekom tjedna, a klubovi bi vikendom nastupali u svojim nacionalnim prvenstvima. Sezona bi počinjala u kolovozu te bi klubovi bili podijeljeni u dvije skupine po 10 momčadi. Svaka bi momčad odigrala sa svakom iz skupine po jednu utakmicu doma i u gostima, a onda bi po najbolje tri iz obje skupine ušle u četvrtfinale. Njima bi se kroz doigravanje priključile još dvije momčadi koje su u regularnom dijelu završile na četvrtom i petom mjestu. U četvrtfinalu i polufinalu bi klubovi igrali po utakmicu doma i u gostima dok je u finalu zamišljen jedan susret na neutralnom terenu.

Dakako, Superliga nije osnovana samo zato da bi se cijele godine gledali okršaji najvećih klubova, ona je stvorena, prije svega zbog novca. Ugledni New York Times je objavio kako se očekuje da će svaki klub samo prihvaćanjem pozivnice za ulazak u Superligu zaraditi 425 milijuna dolara što dovoljno govori o glavnom motivu pokretanja ove priče.

Profimedia

‘To je oblik porobljavanja’

Reakcije na osnivanje Superlige većinom su veoma negativne. Protiv nje su se pobunili brojni igrači, treneri, među kojima je i Jürgen Klopp, menadžer Liverpoola, klub osnivača Superlige. A kako bismo dobili ponešto stručniji uvid u posljedice osnivanja Superlige, razgovarali smo s odvjetnikom i bivšim visokim nogometnim dužnosnikom, bivšim dopredsjednikom Hrvatskog nogometnog saveza, Ivanom Brlekovićem.

“Mislim da je to jedan novi oblik porobljavanja malih država i malih naroda. Jedna vrsta napuštanja tog načela solidarnosti, međusobnog pomaganja manjih i slabijih u sportu i jedna čista gola utrka za milijunima, jedan surovi oblika kapitalizma u nogometu”, kazao je Brleković za naš portal.

Superliga bi mogla biti potencijalno ubojita za “male” klubove, a tako misli i Brleković.

“Kako bi se odrazila na hrvatski nogomet i hrvatske klubove? Pa mi se već sada nalazimo u situaciji da europske utakmice igramo u Albaniji, Moldaviji, u toj Konferencijskoj ligi, dakle bliže smo tome nego da nas centriraju prema toj Superligi ili Ligi prvaka. Dinamo je još jedina mala nada da će hrvatski klubovi u doglednoj budućnosti igrati u nekoj većoj ligi. Superliga je zatvaranje u jedan uski ekstrabogati klub i što njih briga za neku Steauu ili nekoga tko je prije bio prvak Europe. Njih samo zanimaju milijarde i milijuni. Na prvu, čvrsto stojim na pozicijama UEFA-e i FIFA-e koja je indirektno ugrožena”, konstatira Brleković.

PixsellFoto: Željko Hladika/PIXSELL

‘Sistem je ugrožen’

Brleković smatra kako će Superliga drastično utjecati na postojeći sistem i kako će se nogomet itekako promijeniti. “Sistem je ugrožen. Ovo je početak rušenja jednog svjetskog poretka u nogometu kakvog mi znamo. Sve će se promijeniti ako to profunkcionira. Neće se tu puno pitati trenere i igrače, o tome će samo gazde klubova odlučiti”, govori nam Brleković u jednom dahu pa nastavlja…

“Smisao sporta, pogotovo nogometa kao najvećeg reprezentanta sporta, jest da povezuje narode. Nogomet je rušio Željezne zavjese. Oni sada stvaraju elitu gdje će se loptati, a mi građani drugog reda u Europi ćemo plaćati pretplatu i nas će tu na taj način reketariti”, smatra Brleković.

Ističe kako će sada tek nastavi još veći jaz između bogatih i siromašnih.

“Razbit će tu koheziju u svjetskom i europskom nogometu. Sve veće podjele će biti na bogate i siromašne, to je surovi kapitalizam s elementima feudalizma. To nema veze sa solidarnošću i željom da cijelo društvo ide koracima prema naprijed. Znate što je tu tragedija i bizarno? Imate sada ovu američku investicijsku banku JP Morgan koja će investirati milijarde dolara u Superligu, oni su u proteklih godinu dana upisali ogroman profit i to baš na muci ‘malih’ ljudi, a što mislite kome će na kraju taj njihov novac otići? Kome idu na kraju sve te milijarde? Pa njima idu, vlasnicima tih klubova. Ovo više i nema veze s nogometom i igrom, već samo s novcem”, kaže nam Brleković.

Slavko Midzor/PIXSELLFoto: Slavko Midzor/PIXSELL

‘Dinamo im nije u planu’

A gdje su tu u priči hrvatski klubovi, odnosno Dinamo?

“Uvjeravam vas, nama je predviđena Konferencijska liga. Mi ćemo se loptati dolje, a svjetla reflektora u zapadnoj Europi bit će usmjerena na njih. Dinamo njima nije u planu niti hrvatski klubovi”, naglašava Brleković.

“Ja mislim da je to diskriminacija, porobljavanje, utrka za novcem i surovi kapitalizam. Svijet bi trebao ići u smjeru humanosti i solidarnosti, da što širi slojevi participiraju u blagodatima  tehnologije i napretka. Sport je instrument za stvaranje bolje slike svijeta, a oni su ovdje isključili u startu veći dio Europe i neće moći niti prići toj eliti”, zaključio je naš sugovornik.

Povratak na Net.hr