Novo u Hrvatskoj: InStat i Telegram donose statistički pregled HNL-a
Udružili smo se s analitičkom kompanijom kako bismo detaljno pratili HNL
Predugo je percepcija domaćeg klupskog nogometa ovisila isključivo o subjektivnom dojmu. Pogotovo je to točno otkako utakmice HNL-a više ne prenosi javna televizija; relativno je mali broj onih koji ih gledaju uživo (bilo na tribinama, bilo u prijenosu), a mnogi izvjestitelji – u to smo se bezbroj puta uvjerili – i ne razumiju pretjerano duboko igru o kojoj pišu.
Kako bi to pokušao promijeniti, Telegram se udružio s InStatom, jednom od vodećih svjetskih nogometno-analitičkih kompanija koja detaljno statistički prati i domaću ligu. Jednom tjedno donosit ćemo vam pregled i izbor momčadi kola koji se, umjesto na dojam, oslanjaju na egzaktne podatke.
Naravno, u brojevima nije apsolutna istina, uvijek postoji opasnost krive interpretacije i statistika nikad ne može zamijeniti ono što vidimo vlastitim očima. No, ona nam može jako puno pomoći u sređivanju vlastitih dojmova, kao i uputiti na to što da drugi put gledamo i na koje detalje vrijedi obratiti pozornost.
Brojevi u Hrvatskoj nisu egzaktni
Doduše, u Hrvatskoj nisu ni svi brojevi egzaktni – pa je tako televizija na početku obiteljskog derbija u Maksimiru navela 500 gledatelja, TV-komentator odmah ispravio na sigurno tisuću, a Dinamova službena stranica u međuvremenu je to korigirala na 2100.
Bilo kako bilo, u Zagrebu je na dobrodošlici Zlatku Kranjčaru (i oproštaju Marka Pjace) bilo u najmanju ruku dvostruko manje gledatelja nego u Vinkovcima na povratničkoj premijeri Cibalije protiv Hajduka, gdje su domaći i gosti zajedno na tribinama popunili repertoar popularnim pjesmicama i pošalicama na račun ključnih ljudi nogometnog saveza.
Velika je razlika i na terenu bila između tih dvaju utakmica: jedna je bila tvrda i, štono se kaže, prava prvenstvena, a druga u prijateljskom, gotovo revijalnom tonu. O tome koliko se na obiteljskom derbiju Dinama i Lokomotive igralo drugačije nego u ostalim utakmicama najbolje svjedoče upravo brojevi.
Mali broj duela na derbiju
Svega 18 prekršaja (Dinamo osam, Lokomotiva 10) vidjeli smo u Maksimiru, što je gotovo dvostruko manje od prosjeka kola. Na utakmicama Istra – Osijek i Cibalia – Hajduk bilo ih po 47; najžešća momčad proteklog vikenda bio je Osijek s 29 prekršaja, ali i najvećim indeksom intenziteta duela, 13,6 (broj duela i presječenih lopti koje je napravila momčad koja se brani po minuti suparničkog posjeda lopte). Baš u ovoj drugoj kategoriji najmanji indeks od svih 10 momčadi ima, pogađate Lokomotiva – 5,7.
Na derbiju je bilo i daleko najmanje duela – 160, a na svim drugima preko 200 (Cibalia – Hajduk 230). Dinamo je ostvario daleko najviši postotak posjeda lopte (67 posto; Slaven sljedeći sa 60), najviše udaraca na gol (22, u okvir 11; prvi sljedeći Slaven 14-4, najslabiji Inter 5-0), izgubio je najmanje lopti u svojoj polovici terena (16, Inter čak 51) i imao čak 90 posto točnih dodavanja (Rijeka 82, najslabiji Inter 68) te najveći broj, kao i postotak uspješnosti driblinga – prošlo mu je 34 od njih 47 (72 posto; Hajduk 71, najslabiji RNK Split 45).
Naravno, dobar dio ovih podataka rezultat je naprosto Dinamove kvalitete i dominacije, ali detaljniji uvid u statistiku po zonama terena pokazuje da Lokosi nisu baš ni pretjerano pokušavali pritisnuti suparnika – pogotovo ne na njegovoj polovici. Drugim riječima, Lokosi su pustili Dinama igrati, umjesto da nasrću i brane se kao sumanuti i još uzrokuju neku, nedajbože, ozljedu prije važnog okršaja u Europi s Vardarom. Vidjet ćemo koliko će se Dinamove brojke u drugim prvenstvenim ogledima razlikovati od ovih.
Statističke zanimljivosti
Od statističkih zanimljivosti s drugih utakmica spomenimo još to da je Hajduk protiv Cibalije bio dosta uspješan u duelima (56 posto dobivenih – isti postotak, ali na 70 duela manje imao je Dinamo protiv Lokomotive), osobito u zraku. S druge strane, Rijeka je prednjačila po broju presječenih lopti – protiv RNK Splita imala je 78, od čega 17 na suparničkoj polovici terena.
Najviše napada (122) imao je Slaven Belupo, kao i najviše centaršuteva (22, preciznih 10) te dodavanja u kazneni prostor (45, preciznih 19). Postoji i zanimljiv statistički podatak koji govori o stilu igre momčadi Željka Kopića i njenom visokom presingu (iako treba uzeti u obzir da je njen suparnik, Inter, ostao najprije bez jednog, a pred kraj bez još jednog igrača): naime, prosječna udaljenost od suparničkog gola kod osvojenih lopti za Slaven je bila 67,3 metra, što je najmanje od svih. Drugi Dinamo je imao 69,8, treći Hajduk 73,6; najdublje u terenu lopte je osvajala, jasno, Lokomotiva – u prosjeku na 80,4 metra od suparničkog gola.
InStat Index za svakog igrača
Po InStat Indexu, instrumentu koji se dobiva matematičkom formulom u koju ulaze svi elementi igračeva učinka s obzirom na poziciju na terenu, ali i kvalitetu natjecanja, najbolji igrač prvog kola HNL-a 2016./17. bio je – Armin Hodžić iz Dinama. Njegov prvi pratitelj je Roman Bezjak iz Rijeke, a drugi Dino Štiglec iz Slaven Belupa.
Evo i momčadi kola s InStat Indexom za svakog igrača. Odabrali smo formaciju 4-4-2 kako bismo utrpali što više onih najbolje ocijenjenih: počasni spomen ide rezervama, a to su: Silvije Begić (Inter, 279), Stefan Ristovski (Rijeka, 277), Paulo Machado (Dinamo, 269), Antun Marković (Slaven, 264) i Zvonimir Kožulj (Hajduk, 263).
Zvonimir Mikulić, Osijek (274)
Obranio svih šest udaraca na svoj gol i imao vrlo preciznu distribuciju lopte: od ukupnih 30 dodavanja cilj nisu našla samo tri duga ispucavanja.
Petar Stojanović, Dinamo (293)
Dinamov Slovenac bio je izuzetno aktivan, s mnoštvom točnih dodavanja, centaršuta i paseva u kazneni prostor – ali i startova.
Vinko Međimorec, Slaven (272)
Mladi stoper pokupio je čak 23 ‘ničije lopte’, više nego itko.
Lorenco Šimić, Hajduk (263)
Također 20-godišnjak kao i Međimorec, dobio je gotovo sve svoje duele i bio dominantan u zraku, a imao je i četiri uspješna (od četiri pokušana) driblinga, što je impresivno za stopera.
Dino Štiglec, Slaven (342)
Driblao, centrirao, presjecao lopte, zabio gol… Kad bi češće ovako igrao, bio bi ozbiljan kandidat za deficitarnu poziciju u reprezentaciji.
El Arabi Hillel Soudani (Dinamo, 300)
Imao je čak devet uspješnih driblinga (više nego itko) i dobio je veliku većinu duela na svojoj strani. Pucao četiri puta, triput u okvir gola, od čega jednom u mrežu.
Nikola Pokrivač (Slaven, 302)
Prekaljeni i nekoć reprezentativni macan dominirao je sredinom terena – presjecao lopte, startao, dodavao, centirao, pucao… All-round igrač, tko bi rekao.
Sören Christensen (Slaven, 285)
Iskusni Danac koji je nekim neobičnim spletom okolnosti završio u Koprivnici svestran je poput svog klupskog partnera: naći ćete ga među top 10 igrača po broju uspješnih startova, dobivenih duela i točnosti dodavanja.
Marin Tomasov (Rijeka, 303)
Krilni kreativac i realizator u momčadi Matjaža Keka ovaj put nije bio baš u samom vrhu ni po jednoj pojedinačnoj statističkoj stavki, ali u mnogima se našao ‘tu negdje’. I zabio jedan, asistirao za drugi gol.
Roman Bezjak (Rijeka, 362)
Uz dva postignuta gola, dobio je i čak 13 napadačkih duela – više nego itko drugi.
Armin Hodžić (Dinamo, 387)
Također dvostruki strijelac, najviše je puta pucao (šest, od čega triput u okvir gola), a u top 10 je i po broju ključnih dodavanja.