ništa bez krumpira

Jedu li Hrvati češće pečeni ili kuhani krumpir? Pitali smo Čakovečki Belpak koji ga godišnje proizvede oko 3000 tona

Tražite li mjesto u Hrvatskoj u kojem možete saznati sve što vas zanima o krumpiru, onda je to međimurska općina Belica. Ponosni na činjenicu da svojom proizvodnjom pokrivaju oko 60 posto ukupnih hrvatskih potreba za krumpirom, toj su namirnici 2007. godine podigli spomenik. I to nije sve – Belica je krumpiru posvetila himnu, općinski grb i festival.

“Poljoprivrednici u Međimurju se cijele godine dodatno educiraju. Tako se i u prvom dijelu Festivala krumpira, kojim označavamo početak sezone vađenja krumpira, uvijek obradi neka aktualna tema koja je bitna proizvođačima. Posjetitelji potom mogu uživati u brojnim tradicionalnim jelima pripremljenima od ove namirnice. Jedna od najvećih atrakcija je i torta od krumpira”, pojašnjava Bojana Blažinčić-Pongrac iz Belpaka, međimurske tvrtke koja ga godišnje proizvede oko 3000 tona.

U Belici je uzgoj krumpira najvažnija poljoprivredna grana. Stoga ne čudi kada kažu da ovdje ljudi žive od krumpira, ali i za krumpir. Među njima je i Belpak, jedan od većih proizvođača u međimurskoj regiji, koji kaže da sjeme za sorte koje plasiraju na tržište bira prema potrebama tržišta i zahtjevima kupaca.

„Svake godine rade se i pokusna polja gdje se novije sorte barem tri godine isprobavaju u našem podneblju kako bi se odabrale sorte koje zadovoljavaju stroge kriterije, kao npr. postotak suhe tvari odnosno njegova kulinarska svojstva, izgled pokožice, prinos, ujednačenost gomolja, zatim prilagođenost našem podneblju i druge karakteristike”, navodi.

Dodaje i da kod različitih sorti sjemenskog krumpira ima vrlo zanimljivih imena kao što su, primjerice, Manitou, Severina, Carolus, Picasso. “Zanimljivo je što sorte Carolus i Picasso nisu ni bijele ni crvene, već kombinacija tih dviju boja. Uvijek nastojimo ići s nekim specifičnim karakteristikama, a najbitnije je da kvalitetom zadovoljavaju potrebe krajnjih potrošača“, otkriva Blažinčić-Pongrac.

Inače, međimurski Belpak je osnovan 2006. godine kao podružnica Interagrica. Dvije godine kasnije su se osamostalili, a nedugo nakon i povećali proizvodne kapacitete. Danas imaju petero zaposlenih i plan daljnjeg zapošljavanja, kao i izgradnju novog objekta s dodatnim skladišnim prostorom, hladnjačom i pakirnim prostorima.

Nositelji su k tome i GLOBALG.A.P. certifikata od 2012. godine, što znači da imaju sustav sljedivosti i nadzora kvalitete proizvodnje u svim fazama – od pripreme tla pa sve do isporuke robe. Proces certifikacije podrazumijeva sustav za kontrolu koji pokazuje da posao obavljaju savjesno i da nema mjesta propustima. Baš onako kako i domaće treba biti. U Belpakovim krumpirima do sada, navode, nikad nisu pronađeni tragovi pesticida.

Svoj krumpir od 2011. godine na tržište plasiraju i putem SPAR-ove distributivne mreže, u sklopu brenda Vrtovi Hrvatske. Od sorti su zastupljene Riviera, Arizona, Artemis, Arnova, Constance, Esmee, Evolution, Kuroda, Colomba, Vineta i Bellarosa. Belpakov krumpir dolazi u različitim vrstama pakiranja – od 1,5 kilograma, tri ili pet kilograma, ili ako treba više od toga – i u rinfuzi.

„Ako želite zaviriti na hrvatske trpeze i odgovoriti na pitanje vole li Hrvati više pečeni ili kuhani krumpir, moramo vam reći da ih vole podjednako. Razlika je možda dva posto u korist pečenog krumpira, ali to vam je razina statističke greške“, govori Blažinčić-Pongrac.

A kako uopće odabrati koja sorta krumpira je za koju vrstu pripreme? „Treba gledati podjelu po suhoj tvari, pa tako recimo postoje sorte koje imaju 17 do 20% suhe tvari – to su tvrdi krumpiri koji se ne raskuhavaju i dobro se režu, dakle idealni su recimo krumpir salate, pirjanje i kuhanje. Onda su vam sljedeća kategorija one sorte koje imaju 20 ili 21% suhe tvari koji su dobri za kuhanje i pečenje, dok su one sorte koje imaju 22% ili više suhe tvari mekane, dakle izvrsne za pire, krokete, njoke i druga jela“, otkriva.

Osim Belpak krumpira, police marketa i supermarketa SPAR Hrvatska pune su domaćih proizvoda. Kampanjom “Da, domaće je” SPAR kontinuirano okuplja proizvođače iz cijele Hrvatske i pomaže im plasirati svoje proizvode diljem zemlje i na inozemnim tržištima na kojima SPAR posluje. Udio hrvatskih dobavljača u ukupnom prehrambenom asortimanu SPAR-a iznosi čak 77 posto, što pokazuje koliko je SPAR posvećen hrvatskoj kvaliteti, domaćoj proizvodnji i razvoju lokalnog gospodarstva.

Povratak na Net.hr