Štednja u bankama je već godinama vrlo neisplativ način ulaganja novca. Kamatne stope na oročenu štednju su niže od stope inflacije, što znači da se štednjom zapravo gubi novac. Zbog toga posljednjih godina raste interes za ulaganje u strane dionice, koje su silovito rasle. No dobra vremena na burzama ne traju vječno.
Prije nekoliko tjedana Italija je službeno ušla u recesiju, BDP Njemačke, Britanije i Kanade pada, a gospodarski rast usporava i u SAD-u i Kini. Dakle, globalno gospodarstvo ulazi u novu krizu, a sudeći po 2008. i 2009. godini, početak nove recesije će vjerojatno dovesti do velikog pada cijena dionica i vrijednosti udjela u dioničkim investicijskim fondovima.
Budući da u recesijama padaju i cijene dionica i kamatne stope na štednju, a rizik bankrota banaka i država raste, iskusni i mudri investitori kapital tradicionalno prebacuju u sigurna utočišta – investicijsko zlato i srebro.
Ti plemeniti metali su se u posljednjih nekoliko tisuća godina dokazali kao iznimno sigurna investicija, otporna na krize, raspade država i ratove. U krizama im cijena čak i raste, na temelju čega se može ostvariti značajan profit.
Na početku posljednje recesije, od 2007. do 2011. godine cijena zlata je porasla približno 200%, a cijena srebra čak 265%. Mnogi smatraju da će se isti scenarij u idućim godinama ponoviti, stoga sve više investitora iz Hrvatske trenutno kupuje zlatne i srebrne poluge.
Oni koji se odlučuju na srebro smatraju da će cijena tog plemenitog metala ponovno porasti više. To argumentiraju činjenicom da je količina srebra raspoloživa čovječanstvu trenutno manja nego količina zlata. Razlog je industrijska potražnja za srebrom. Naime, približno polovina sveg srebra koje se godišnje izrudari se potroši u različitim proizvodima, npr. elektroničkoj opremi, dok gotovo sve izrudareno zlato ostaje u obliku poluga ili nakita.
Osim toga, ako dođe do financijskog kraha (koji je 2008. godine za dlaku izbjegnut) i potrebe vraćanja na zlatni standard, zlata jednostavno ne bi bilo dovoljno za napraviti dovoljno kovanica za svakodnevnu upotrebu. Zbog toga bi se kao alternativa koristilo srebro. No trebalo bi vremena da rudnici proizvedu dovoljnu količinu ovog metala, a u međuvremenu bi mu cijena značajno skočila, vjerojatno mnogo više nego cijena zlata.
Međutim, pri ulaganju u fizičko srebro postoji problem. Potrebno je platiti PDV od 25%. Naime, u cijeloj EU investicijsko zlato je oslobođeno svih poreza, uključujući i PDV, dok ostali plemeniti metali nemaju taj status. Zbog toga je kupac srebrnih poluga u startu u gubitku za iznos PDV-a i na srebru može profitirati ako cijena ovog metala značajno poraste.
No postoji način ulaganja u srebro pri kojem ne treba plaćati PDV. Radi se o ulaganju u financijske izvedenice vezane za cijenu ovog metala – kao što je CFD na srebro. Takve izvedenice nude globalne brokerske kuće poput Admiral Marketsa. Pomoću njih je u srebro moguće uložiti po najboljoj mogućoj cijeni, istoj onoj po kojoj ga kupuju velike financijske institucije u Londonu ili na Wall Streetu.
Osim bolje cijene i ulaganja u srebro bez PDV-a, ovaj način investiranja ima još nekoliko prednosti. CFD na srebro, zlato ili ostale instrumente moguće je kupiti ili prodati praktički u svako doba dana ili noći klikom miša na platformi ili aplikaciji za trgovanje, koju je moguće instalirati na vlastito računalo ili mobitel. Na istom brokerskom računu na kojem možete trgovati srebrom, u ponudi imate i mnoge druge instrumente, poput zlata, platine, paladija, bakra, nafte itd.
Takav način trgovanja možete potpuno besplatno isprobati na Demo računu kojeg Admiral Markets omogućuje svima onima koji ga žele, a kojeg možete bez obaveza otvoriti OVDJE. Ako trebate bilo kakvu pomoć pri pokretanju računa i učenju o financijskim tržištima, naša korisnička podrška vam stoji na raspolaganju.
