Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

POTVRDILA STUDIJA

ZNANSTVENICI: ‘Tražiti od tinejdžera da bude budan i aktivan u 7.30 je isto kao tražiti da odrasla osoba bude budna i aktivna u 5.30 sati

“Tražiti od tinejdžera da bude budan i aktivan u 7.30 je isto kao tražiti da odrasla osoba bude budna i aktivna u 5.30 sati”

Logično je da većina školaraca spava dulje ako im jutarnja nastava počinje kasnije, no manje je poznato da dulji san ima pozitivan učinak na njihovo zdravlje, sreću i ocjene.

U američkom gradu Seattleu nastava odnedavno više ne počinje u 7.50 ujutro nego u 8.45 sati. Bila je to odluka gradske uprave u sklopu reorganizacije nastave u gradskim školama.

Znanstvenici sa sveučilišta države Washington i Salkova instituta za biološke znanosti istražili su kako je to utjecalo na učenike.

Zabilježena značajna poboljšanja

“Studija je pokazala značajna poboljšanja u duljini i kvaliteti sna, a vrijeme ustajanja približilo se prirodnom vremenu buđenja za tinejdžersku dob”, kazao je profesor Horacio de la Iglesia, biolog na vošingtonskom sveučilištu.

Kasniji početak nastave rezultirao je time da su učenici u prosjeku spavali 34 minute dulje, odnosno s prosječnih 6 sati i 50 minuta trajanje njihova sna produljeno je 7 sati i 24 minute.

To je važno, istaknuli su znanstvenici u članku objavljenom u časopisu Science Advances, jer je tinejdžerima potrebno više sna nego njihovim roditeljima.

“Unutarnji biološki sat tinejdžera u temelju se razlikuje od onoga kod odraslih osoba”, kaže znanstvenik Gideon Dunster.

Ljudi imaju cirkadijski ritam, unutarnji biološki sat koji signalizira kada je vrijeme za odlazak na spavanje, a kada je vrijeme za buđenje. Pubertet taj ciklus produljuje.

“Sve studije spavačkih navika tinejdžera u Americi pokazuju da im je vrijeme odlaska na počinak biološki uvjetovano, a vrijeme ustajanja društveno određeno”, naglasio je Dunster.

Ozbiljne zdravstvene posljedice

To može imati ozbiljne zdravstvene posljedice jer remećenje cirkadijskog ritma utječe na probavu, puls, tjelesnu temperaturu, imunološki sustav i razinu koncentracije.

Znanstvenici vjeruju da bi školske vlasti posvuda u svijetu o tomu trebale voditi računa.

“Tražiti od tinejdžera da bude budan i aktivan u 7.30 je isto kao tražiti da odrasla osoba bude budna i aktivna u 5.30 sati”, kaže profesor De la Iglesia.

“Vrijeme početka nastave ostavlja ozbiljne posljedice na usvajanje i primjenu gradiva. Tinejdžeri imaju svoj unutarnji raspored. A pitanje je kakav raspored imaju njihove škole?”, kazao je.

Povratak na Net.hr