Ako je suditi prema nalazima radioaktivne prašine ispod oceana, Zemlje se kreće kroz ogromni oblak čestica i plina koji je nastao nakon snažne eksplozije supernove, piše Science Alert.
Posljednjih 33.000 godina svemir neprestano zasipa Zemlju rijetkim izotopom željeza koji nastaje u supernovama. Ovo nije prvi put da je izotop željeza-60 pronađen na našem planetu, što pridonosi sve većem broju dokaza da se Zemlja jako dugo kreće kroz međuzvjezdani oblak prašine koji je nastao od supernove prije više milijuna godina.
Izotop željezo-60 bio je fokus nekoliko studija tijekom godina. Nuklearni fizičar Anton Wallner s Australskog nacionalnog sveučilišta datirao je naslage tog izotopa u morskom dnu na prije 2,6 milijuna i šest milijuna godina, što sugerira da je u tom razdoblju na Zemlju padala prašina supernove.
No, nedavno su pronađeni dokazi da je željezo-60 palo na naš planet u posljednjih 20 godina.
Odakle dolazi izotop?
Izotop je pronađen u antarktičkom snijegu. Prije nekoliko godina znanstvenici su objavili da je u svemirskom prostoru oko Zemlje otkriveno željezo-60.
Wallner je nedavno pronašao taj izotop u pet uzoraka uzetih s morskih dubina na dvije lokacije, a neki od njih stari su oko 33.000 godina. Znanstvenik je otkrio da je količina izotopa u uzorcima bila ujednačena tijekom cijelog vremenskog perioda.
No, tu dolazi do komplikacija. Naime, Zemlja se trenutno kreće kroz područje koje se zove Lokalni međuzvjezdani oblak, a sastoji se od plina, prašine i plazme. Ako je ovaj oblak nastao nakon eksplozija zvijezda, onda je razumno očekivati da na Zemlju već neko vrijeme pada prašina sa željezom-60. To je ono što sugeriraju nalazi na Antarktiku i ono što je Wallner pokušao dokazati.
Međutim, ako je Lokalni međuzvjezdani oblak zaista izvor željeza-60, njegova razina trebala je naglo porasti kada je Sunčev sustav ušao u oblak, što se dogodilo u posljednjih 33.000 godina. Najstariji uzorak s ovim izotopom tako bi trebao imati najmanje razine željeza-60, što nije bio slučaj.
Stara supernova ili međuzvjezdani oblak?
Stručnjaci misle kako je moguće da Lokalni međuzvjezdani oblak i prašina supernove nisu jedinstvena struktura, već su se samo pojavili u isto vrijeme. Nagađaju kako su ostaci su ostaci eksplozije supernove otprije nekoliko milijuna godina ostali u nekim dijelovima međuzvjezdanog oblaka.
"Neka nedavna istraživanja sugeriraju da bi se željezo-60 u česticama prašine moglo kretati u međuzvjezdanom oblaku. To bi značilo da ovaj izotop možda dolazi iz još starijih eksplozija supernove i da mi hvatamo neku vrstu njihove jeke", objasnio je Wallner.
Stručnjaci vjeruju da će do odgovora doći nakon što nađu još uzoraka sa željezom-60, točnije onih koji su stari između 40.000 godina i oko milijun godina. Ako se razina izotopa povećava sa starošću uzorka, to bi dokazalo da on dolazi od stare supernove.
U suprotnom, veće razine izotopa u novijim uzorcima sugerirale bi da je izvor željeza-60 zapravo Lokalni međuzvjezdani oblak.
