Postoje procesi koji ukazuju na to da je Zemljin dan produljen za približno 86.400 sekundi.
Usporenost Zemlje
Tijekom milijuna godina, rotacija planeta se usporavala zbog trenja uzrokovanog Mjesecom.
Svakih 100 godina duljini dana dodaje se oko 2,3 milisekunde – prije više milijardi godina, dan na Zemlji trajao je samo 19 sati. Sada, međutim, stalna sporost Zemlje je bez presedana i traje zadnjih 50 godina i Zemljina vrtnja se usporila za oko 6 sati u proteklih 2740 godina, prema studiji objavljenoj u Proceedings of Royal Society A. u 2016. godini.
“Utvrđeno je da brzina rotacije odstupa od uniformnosti, tako da se promjena duljine srednjeg solarnog dana povećava prosječnom brzinom od +1,8 ms po stoljeću. To je znatno manje od stope predviđene na temelju plimnog trenja, koja iznosi +2,3 ms po stoljeću”, napisali su istraživači.
Zemlja je dosegla svoj najkraći dan 29. lipnja 2022., ali opći je trend da se dani produžuju bez dostupnog objašnjenja.
Teorije znanstvenika
Postoji nekoliko teorija: vremenski sustavi koji tope ledene ploče mogli bi imati dugoročni učinak jer se na nižim visinama planet smanjuje prema unutra. Međutim, one se smanjuju dosljednom brzinom pa možda ne odgovaraju tako nagloj promjeni.
Moguće je da fluktuacije u brzini rotacije planeta poznate kao "Chandlerovo kolebanje", gdje malo, nepravilno kretanje Zemljinih zemljopisnih polova po površini zemaljske kugle mogu uzrokovati utjecaj.
Konačno, uzrok tome mogu biti procesi u unutarnjim ili vanjskim slojevima Zemlje, oceani, plima ili čak klima. Veliki potresi također mogu promijeniti duljinu dana, ali količina je obično minijaturna, piše Independent.
