Postajete li agresivni kad ste gladni? Znanstvenici kažu da je to zbog našeg mehanizma za preživljavanje
Kada mozak gladuje, mali zadaci, a osobito interakcija sa ljudima postaju puno teži
To je uobičajena pojava, ljudi imaju nevjerovatno kratki fitilj kako se približava vrijeme jelu. Znanstvenici kažu da takvo ponašanje ima osnovu u evoluciji i pomagalo je ljudskoj vrsti da opstane.
Što više vremena prođe između dva obroka, to je razina glukoze niža pa mozak počinje izlučivati hormone stresa. Ako je prošlo previše vremena između dva obroka, mozak je u panici da više neće dobiti hranu. Glukoza daje mozgu potrebno gorivo. Kada mozak gladuje, mali zadaci, a osobito interakcija sa ljudima postaju puno teži. Najvažnije gorivo za mozak, glukoza pomaže koncentraciji i sposobnosti razmišljanja.
Ako ne jedemo, postajemo frustrirani
Postoji direktna veza između nedostatka glukoze zbog neuzimanja hrane i ograničene samokontrole. Ako nismo jeli dolazi do psihološkog odgovora koji kreira frustraciju. Nedostaje li mozgu glukoze, teže je kontrolirati simptome ljutnje. Napadi gladi pokreću hormone stresa pa je teško obuzdati ljutnju i iritabilnost.
No, to svadljivo stanje je lako pobijediti. Nećemo ga osjetiti ako ne izlažemo tijelo nesigurnosti da će dobiti hranu. Možemo tijekom dana uzimati male porcije hrane bogate hranjivim tvarima da preduhitrimo pojavu neželjenih znakova stresa. Važno je moći donijeti ispravnu odluku kada se nosimo sa stresom i gladi.
Često puta stres navede ljude da jedu nezdravo pa pokušajte svjesno kontrolirati ono što stavljate u usta i prevenirajte pojavu stresa kojeg uzrokuje glad. Pažljivo upravljanje hormonima stresa je važno i da bi se riješili loših prehrambenih navika.