Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Znate li razliku između 'najbolje upotrijebiti do' i 'upotrijebiti do'

Povremeno se mogu čuti rasprave o tome treba li konzumirati hranu kojoj je istekao rok trajanja. Neki zagovaraju da takvu hranu ne treba bacati i da se može slobodno jesti. Imaju li pravo ili tako ugrožavate zdravlje, odgovorili su nam stručnjaci iz Hrvatske agencije za hranu.

Kupili ste jogurt ili pileća prsa, stavili u hladnjak i zaboravili na njih. I baš kad ste ih htjeli konzumirati, uočili ste da im je prošao rok valjanosti? Mora li se takva hrana odmah baciti u smeće ili ne?

Stručnjaci iz američkih agencija Natural Resources Defense Council (NRDC), Harvard Law School’s Food Law i Policy Clinic poručuju da građani SAD-a prerano bacaju kupljenu hranu, prije svega zbog zbrke oko značenja datuma označenog na ambalaži. Naime, postoje dvije slične oznake koje kupci često smatraju jednakima iako to u biti nisu – jedna ukazuje na to koliko je hrana svježa, a druga upozorava na zdravstvenu ispravnost. Pitali smo stoga što o novom upozorenju misle stručnjaci iz Hrvatske agencije za hranu?

Važno je istaknuti temeljnu razliku između oznaka koje često zbunjuju potrošače:

1.’Najbolje upotrijebiti do’ (ili ‘najbolje upotrijebiti do kraja’)

2. ‘Upotrijebiti do’

Najbolje upotrijebiti do…

Rok trajanja se, u pravilu, označuje navodima ‘najbolje upotrijebiti do…’ kad datum uključuje oznaku dana, mjeseca i godine, odnosno ‘najbolje upotrijebiti do kraja…’ kad je dovoljan samo mjesec i godina. Po potrebi se navode i podaci o uvjetima čuvanja hrane te rok upotrebe nakon otvaranja, kojih se treba pridržavati kako bi hrana zadržala karakteristična svojstva kod adekvatnog čuvanja.

Upotrijebiti do…

Međutim, rok trajanja hrane koja je s mikrobiološkog gledišta brzo pokvarljiva i nakon kraćeg vremena može predstavljati neposrednu opasnost za ljudsko zdravlje MORA biti označen riječima: ‘upotrijebiti do’. Iza tog navoda slijede oznake dana, mjeseca i godine te podaci o uvjetima čuvanja hrane kojih se treba pridržavati. Podaci čuvanja kod hrane podložne mikrobiološkom kvarenju su obavezni!

No kako će kupac na brzinu prepoznati hranu koja je s mikrobiološkog gledišta brzo pokvarljiva i može predstavljati neposrednu opasnost za ljudsko zdravlje već nakon kraćeg vremena? U većini slučajeva je to hrana koja se mora čuvati u hladnjaku, i to ne zbog očuvanja kakvoće, nego prvenstveno kako bi se spriječilo njeno kvarenje. To je hrana koja ima relativno kratak rok trajanja. Takva hrana može biti pripremljena za direktnu konzumaciju (npr. svježi sir) ili ju je prije konzumacije potrebno termički obraditi, kuhati ili peći (primjerice svježe meso i mesni proizvodi, riblji proizvodi).

Što treba obavezno i bez iznimke baciti?

Iz Hrvatske agencije za hranu apeliraju na potrošače da se striktno i bez iznimke pridržavaju rokova ‘upotrijebiti do’, koji se nalaze na hrani koja je brzo pokvarljiva, jer ona nakon isteka predstavlja neposrednu opasnost za ljudsko zdravlje.

Što biste ipak mogli jesti na vlastitu odgovornost, ali stručnjaci ne preporučuju?

Vezano za rok ‘najbolje upotrijebiti do’ – treba ga se pridržavati jer nakon toga proizvođač više ne garantira njegovu sigurnost i kvalitetu hrane. Hoće li te proizvode potrošač konzumirati neposredno nakon isteka roka, odluka je isključivo na strani potrošača, ali bi savjetovali potrošačima da u svakom slučaju ne konzumiraju proizvode ako primijete bilo kakve promjene izgleda hrane, ambalaže, mirisa i okusa i sl. Možda je u engleskom jeziku sretnija formulacija, jer je puno veća jezična razlika između navedenih pojmova, kao ‘use by’ i ‘best before’.

Imajte na umu da je proizvođač taj koji određuje rok trajanja hrane, jer on do označenog datuma jamči za sigurnost i kvalitetu hrane pod određenim uvjetima čuvanja i skladištenja. Prema Pravilniku o označavanju, reklamiranju i prezentiranju hrane (NN 63/11, 79/11 i 90/13), rok trajanja hrane je datum do kojeg hrana zadržava svoja karakteristična svojstva kod adekvatnog čuvanja.

‘Kako će se potrošač ponašati vezano za hranu koju je kupio – na to ne možemo direktno utjecati, nego samo neposredno edukacijom. No, prije svega važno je napomenuti da se hrana nakon isteka roka trajanja ne smije više nalaziti u slobodnoj prodaji jer proizvođač ne jamči sigurnost i propisanu kvalitetu te hrane’, pojašnjavaju iz Hrvatske agencije za hranu.

Prekrše li zakonske smjernice, trgovci i proizvođači hrane podliježu visokim prekršajnim kaznama od 50.000 do 100.000 kuna.

Povratak na Net.hr