Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

VELIKO OTKRIĆE

ZAŠTO SE NEKIMA RAK VRAĆA I GODINAMA POSLIJE? Napokon odgonetnuli što se s bolešću događa u međuvremenu

Američki su znanstvenici otkrili mehanizam koji stanicama raka dojke omogućuje svojevrsno stanje mirovanja u udaljenim organima u tijelu, da bi se nakon višegodišnje ‘hibernacije’ ponovno pojavili u smrtonosnom metastatskom obliku

Zahvaljujući eksperimentima obavljenim s ljudskim stanicama na laboratorijskim miševima ustanovili su da se onesposobljavanjem tog mehanizma, uz pomoć lijekova ili genskom manipulacijom, mogu onesposobiti i stanice raka te spriječiti sposobnost njihova daljnjeg širenja. Otkriće obećava kada je posrijedi razvoj terapija za borbu protiv raka dojke, smatraju američki znanstvenici.

Podsjećaju da je oko 90 posto smrti od karcinoma dojke posljedica metastatskog raka u IV. stadiju koji se obično proširi na udaljene organe i kao takav nije u potpunosti izlječiv, nego postaje oblik kronične bolesti koji je potrebno sustavno i kontinuirano liječiti te držati pod kontrolom. Znanstvenici su pokušali shvatiti na koji se način stanice raka uspijevaju “pritajiti”, ponekad i desetljećima, i što je točno okidač za njihovo ponovno aktiviranje.

Ključan je mehanizam preživljavanja

“Rezultati našeg istraživanja upućuju na to da stanice raka dojke uspijevaju preživjeti i dugo se pritajiti kod pacijentica koristeći stanični proces poznat kao mehanizam autofagije, osnovni mehanizam razgradnje staničnih komponenti, preciznije nepotrebnih ili disfunkcionalnih staničnih dijelova pomoću lizosoma, staničnih organela”, objasnio je suautor istraživanja Kent Hunter, znanstvenik na Državnom institutu za rak u Bethesdi.

Autofagijom, sofisticiranim obrambenim imunološkim mehanizmom mogu se: 1. prepoznati, uloviti, i uništiti unutarstanični patogeni organizmi, 2. isporučiti antimikrobne molekule do patogena koji se skrivaju na nedostupnim dijelovima stanice, 3. može se sudjelovati u imunološkim procesima uz detekciju prisutnosti stranih patogenih organizama.

Stanica raka dojke

RAK DOJKE: Simptomi koji vas trebaju zabrinuti i kako točno napraviti samopregled grudi

Autofagija stoga udvostručuje mehanizam ubijanja patogena u stanici i pazi na moguće infekcije te obavještava imunološki sustav o njima. Disfunkcija autofagije rezultira bolestima poput raka, neurodegenerativnih bolesti, infekcije i preranog starenja. Glavni gen za autofagiju nedostaje u 40 do 75 posto slučajeva raka. Hunter je objasnio da se autofagija aktivira u trenutku kada bilo koja stanica – zdrava ili kancerogena – aktivira mehanizme preživljavanja u stresnom ili hranom siromašnom okružju. To omogućuje stanici da se djelomično deaktivira i prijeđe u svojevrsno stanje mirovanja.

Ovo otkriće pomaže da se objasni zbog čega se aktualnim načinima liječenja raka dojke tako često ne uspiju iskorijeniti zloćudne stanice raka koje se u tijelu zadrže nakon operativnog zahvata i nakon kemoterapije.

Pritajene stanice

“Brojni lijekovi koji se koriste u borbi protiv raka ciljaju stanice koje se dijele. No pritajene stanice, one koje hiberniraju, ne dijele se aktivno ni često i zbog toga vjerujemo da su otporne na sve vrste lijekova koji se trenutačno koriste u modernoj medicini”, smatra Hunter. Činjenica da se skrivaju drugdje u tijelu pomaže stanicama da “umaknu” i drugim vrstama lokaliziranog liječenja poput primjerice zračenja.

Hunter i njegova kolegica Laura Vera-Ramirez proveli su pokus na način da su u tijela laboratorijskih miševa ubrizgali “pritajene” stanice raka. Polovina životinja dobila je lijek koji sprečava autofagiju, a ostali su dobili placebo. U drugom su eksperimentu izmijenili gen koji kontrolira autofagiju. Oba su pristupa znatno smanjila stupanj preživljavanja kancerogenih stanica i ograničila njihovo širenje, pokazali su rezultati studije.

Bez pribjegavanja autofagiji, kancerogene stanice akumuliraju toksičnu materiju i oštećuju mitohondrije – stanične organele eukariotskih stanica koji služe kao izvor stanične energije. Put prema održivom i uspješnom liječenju bit će dug, smatra Hunter te dodaje da će trebati provesti i klinička istraživanja na ljudima kako bi se ustanovilo djeluje li na njih. Hunter ističe da se još ne zna mogu li se rezultati njihove studije primijeniti i na druge vrste karcinoma.

Rezultati ovog istraživanja objavljeni su u stručnome časopisu Nature Communications.

Povratak na Net.hr