Najnovije istraživanje ovaj fenomen opisuje kao teškoću pamćenja nečega što vam vjerojatno neće poslije više trebati. Drugim riječima, to je dokaz da je pamćenje puno selektivnije nego što smo mislili.
"Izgleda da je pamćenje nalik video kameri", objašnjava znanstvenik Brad Wyble, profesor psihologije na Penn State Sveučilištu, te dodaje: "Ako ne stisnete gumb za snimanje, neće zapamtiti to u što ste usmjerili objektiv. No ako uključite snimanje, u ovom slučaju dakle nešto za što znate da će od vas biti traženo da zapamtite - tad će informacija ostati pohranjena."
Istraživanje je provedeno tako što je 100 studenata podijeljeno u grupe. Svaka grupa je sudjelovala u eksperimentu koji je funkcionirao po istom principu: prikazana su im četiri lika u obliku kocke (primjerice tri slova i brojka), i morali su zapamtiti u kojem kutu je određeno slovo. Slova bi polako nestajala, a ispitanici bi se trebali prisjetiti lokacije slova.
Svi su dobro pogađali do trenutka kad su im pokazana četiri slova i upitani su koja od tih slova su bila prikazana u prethodnom nizu. Ovaj put je tek 25 posto sudionika točno odgovorilo.
Kad su isto iznenađenje priredili ispitanicima u sljedećoj rundi, njihov je uspjeh bio puno veći, čime je dokazano da ljudi bolje pamte stvari za koje očekuju da će im trebati.
Iako bismo sve ovo mogli smatrati dokazom koliko je ljudsko pamćenje puno mana, znanstvenici ističu da bi ustvari mogla biti riječ o dobroj stvari, jer mozak jednostavno ne pridaje pažnje naoko nebitnim informacijama.
