Zašto ljudi kišu poslije vođenja ljubavi i još šest stvari koje niste znali o kihanju

Škaklje vas nešto u nosu, duboko udišete, zadržavate dah i kihnete. Kihanje je najčešće refleks da bi se riješili nekog iritanta u nosu, čestica prašine, peludi, dlačica.

To je način da tijelo zaustavi sve ono što ne bi trebalo dospjeti u pluća.

No, o kihanju se može puno više toga reći, a evo sedam zanimljivih činjenica o ovoj uobičajenoj pojavi.

1. Uzrok može biti sunce

Ne samo sunce već svaka jaka svjetlost može izazvati reakciju uzasopnog kihanja. Znanstvenici smatraju da ova pojava, nazvana autosomatski dominantno kompulzivni helio-oftalmički izljev kihanja, pogađa oko 35 posto populacije, ali kako ne čini nikakvu štetu, nije se puno ni proučavala. Ne zna se što uzrokuje lančanu reakciju kihanja.

Neke teorije kažu da se radi o anomaliji parasimpatičkog živčanog sustava. Drugi kažu da su to ostaci evolucije, a švicarska studija iz 2010. godine kaže da se mozak ljudi koji učestalo kišu uzbuđuje lakše nego kod većine drugih ljudi.

2. Kihanje poslije tjelesnih aktivnosti

Kihanje poslije seksa događa se vrlo često. Znanstvenici nisu sigurni zašto ali vjeruju da se dešava zbog parasimpatičkog živčanog sustava koji regulira otkucaje srca, probavu, kao i sva tkiva i tekućine povezane sa uzbuđenjem.

3. Brzina kihanja može iznenaditi

Biolog sa Harvarda, William Firth Wells, je 1950.godine procijenio da kihanje može putovati brže od 100 metara u sekundi što je 360 kilometara na sat. Iako se danas čini da je Wellsova procjena bila malo pretjerana, kihanje se ipak kreće brzo. Tim znanstvenika iz Singapura načinio je studiju i našao da kihanje putuje brzinom od 16 kilometara na sat.

Drugi tim znanstvenika, u emisiji objavljenoj na televizijskom programu MythBusters, tvrdi da brzina nije veća od 56 kilometara na sat. Američki znanstvenici su na MythBustersu prikazali studiju rađenu na većem uzorku pa su im rezultati drugačiji nego singapurski. Moguće je da su ljudi iz Sjeverne Amerike veći od ljudi iz Singapura pa su ustanovljene i veće brzine.

4. Ne može se kihnuti u snu

Čudi li vas da se u snu ne može kihnuti? Odgovor zbunjuje i znanstvenike. Kada ležite, membrane sluznice su otečene što bi ih trebalo činiti osjetljivijima na nezvane čestice prašine u nosnicama. Ali pokazuje se da su tijekom REM faze sna, kada duboko spavamo i kada sanjamo, svi mišići, osim onih koji kontroliraju oči, paralizirani.

To uključuje i mišiće koji bi se raširili i kontrahirali kod kihanja. Kada se ne nalazimo u REM fazi sna, neuroni koji su odgovorni za kihanje su još uvijek potisnuti. Tako, iako je moguće kihnuti ako ne spavamo duboko, malo je vjerojatno.

5. Kod kihanja ne možete zadržati oči otvorene čak i ako pokušate

Zašto zatvaramo oči kod kihanja? To je samo refleks. Živci u nosu su povezani sa očima, pa kada kihnemo stimulacija izaziva treptaj.

6. Zbog kihanja srce ne preskače otkucaj

Kod kihanja srce ne preskače otkucaj, ali se otkucaji usporavaju. Prva stvar koju učinite kada vas nešto zasmeta u nosu je da duboko udahnete i zadržite dah. Duboki udah steže mišiće u prsima i povećava pritisak na pluća, sve što tjera krv u srce, trenutno smanjujući tlak, a povećavajući otkucaje.

Kada izdahnete, tlak se brzo vraća u normalu, a broj otkucaja pada. Ovaj iznenadan pad broja otkucaja izaziva osjećaj kao da je srce na čas stalo, ali ono samo kuca sporije.

7. Morate pokriti usta

Kad smo bili djeca, učili su nas da pokrijemo usta gornjom stranom dlana ruke kojom se ne rukujemo ili najbolje rupčićem, kada kišemo ili kašljemo. Znanstvenici sa MIT-ja opisuju kihanje kao “višefazne turbulentne plutajuće mjehuriće” što znači da malene čestice nakon kihanja koje imaju puno bakterija, ostaju u zraku dulje nego se prije mislilo. Lete okolo kao perje na vjetru dok konačno ne padnu na neku površinu ili osobu.