Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Pogodite zašto proizvođači hrane prodaju otrove

Godinama nas upozoravaju na zasićene masti životinjskog porijekla, no malo je vijesti o najgoroj vrsti masnoće koja povećava rizik od dijabetesa, srčanih bolesti, raka i moždanog udara. Riječ je o transmasnim kiselinama koje prehrambeni proizvođači trpaju posvuda iz razloga što su jeftine.

Najmanji broj oboljelih od srčanih bolesti i raka utvrđen je na grčkim otocima, na kojima se vodi relativno miran život, popodne se prilegne, jede se puno ribe, povrća i maslinovog ulja. Transmasne kiseline (hidrogenizirane) tamo se uglavnom ne koriste. Iako su biljnog porijekla, nisu prirodne. U procesu prerade dodaje im se vodik, zbog čega na sobnoj temperaturi postaju krute (što je naprimjer vidljivo kod margarina).

Zbog unosa transmasnih kiselina raste razina nezdravog LDL kolesterola, a smanjuje se razina dobrog HDL kolesterola. Jedna studija je pokazala da žene koje dnevno pojedu porciju pomfrita (sadrži oko 5 grama transmasnih kiselina) povećavaju rizik od srčanih bolesti za 25 posto. Konzumacija transmasnih kiselina povećava i rizik od raka debelog crijeva.

Zašto su na tržištu i zašto ih stavljaju u hranu?

Transmasne kiseline povećavaju profit i zato su popularne. Naime, glavni razlog zbog kojeg prehrambena industrija (čast izuzecima), mnogi slastičari i lanci brze prehrane neće odustati od transmasnih kiselina je činjenica da su jeftine, znatno produžuju rok trajanja (skladištenja) te daju primamljiv okus prženoj i pečenoj hrani.

Ove krute masnoće postaju tekuće kad se izlažu povišenoj temperaturi u procesu prženja, a nakon upotrebe se opet skrute. Mogu začepiti i cijevi ukoliko ih se izlije dok su u tekućem stanju. A što mislite da se događa s njima u vašem tijelu? One zaista potiču neprohodnost krvnih žila, zbog čega kisik i hranjive tvari dolaze teže do mozga i drugih vitalnih organa. To vodi do kroničnih bolesti koje nas ubijaju polako i bolno.

Iako je ova činjenica poznata desetljećima, malo se tko odlučio na izbacivanje transmasnih kiselina. New York i Danska su među rijetkima u svijetu. A baš je u tim sredinama naknadno došlo do manjeg broja srčanih i moždanih udara.

Kolačići, krekeri, krafne i pržena hrana pravi su primjeri jer se prže i peku na transmastima. No, i velik broj drugih proizvoda, poput gotovih pudinga, sadrži transmasne kiseline ili djelomično hidrogenizirane biljne masti (pogledajte deklaracije na proizvodima koje kupujete).

Iako pridonose ogromnom broju preranih smrti i kroničnim bolestima, tek 10 do 15 posto populacije u razvijenim zemljama zna nešto o transmasnim kiselinama. Njihovo navođenje na deklaracijama nije bilo obavezno do 2006. godine. Danas se navode, ali zbog neznanja ih potrošači i dalje masovno kupuju. Djelomično hidrogenizirane masti, koje sadrže transmasne kiseline, prisutne su u 40 posto gotovih i polugotovih proizvoda na policama supermarketa, pokazuje izvještaj U.S. Agriculture Department.

Zakiseljava organizam

Transmasne kiseline, smatraju mnogi stručnjaci, pomažu u razvoju stanica raka. Naime, one zakiseljuju krv, što smanjuje količinu kisika, potiče mutaciju i nekontrolirano umnožavanje mutiranih stanica. Naše tijelo treba i hranu koja stvara kiselo i lužnato okruženje, no idealna prehrana zahtjeva oko 75 posto lužnate i 25 posto kisele hrane.

U SAD-u i drugim razvijenim zemljama omjer je obrnut jer kisela hrana, poput mesa, jaja, mliječnih proizvoda, šećera, umjetnih zaslađivača, bijelog brašna i gaziranih napitaka, čini glavninu prehrane. Organizam stoga ima niski pH, malu rezervu elektrolita i malo hranjivih tvari na raspolaganju, te se nije u stanju uspješno boriti protiv infekcija.

Dok tijelo radi ‘prekovremeno’ kako bi neutraliziralo i sve te transmasne kiseline, ono slabi, a organi crpe minerale poput kalcija, kalija i magnezija. Rezultat je poguban.

Razlozi zbog kojih ih ipak kupujemo

1. Neinformiranost – nismo ni čuli za njih.

2. Lijenost – teško nam je kuhati i čitati deklaracije.

3. Žurba i nedostatak vremena – smatramo da nemamo vremena za educiranje i zdraviji stil života koji uključuje redovito kuhanje.

4. Nedostatak novca – margarin, keksi i drugi proizvodi koji ih sadrže mogu biti jeftiniji.

Kako ih izbaciti iz prehrane?

1. Ako na deklaraciji piše transmasne kiseline ili djelomično hidrogenizirana biljna mast (ponekad su deklaracije nepotpune, pa je napisano samo biljna mast), ne kupujte proizvod.

2. Ne kupujte margarin ni kolače od margarina.

3. Pudinge, sladoled i kreme radite sami kod kuće koristeći svježe proizvode.

4. Ne jedite hranu prženu u restoranu (najvjerojatnije koriste transmasti za prženje).

5. Ne kupujte kekse i druge grickalice – većina sadrži transmasti. Radije grickajte nepržene orašaste plodove, koštice i suho voće.

Što jesti?

1. Što više svježe hrane – povrća i voća.

2. Umjesto margarina koristite maslac (ali ni s njim ne pretjerujte).

3. Koristite maslinovo ulje.

4. Unos masti ne smije prelaziti 25% dnevnog unosa hrane.

5. Svakodnevno kuhajte kod kuće koristeći svježe proizvode. Tako ćete znati što jedete.

6. Kolače i druge slastice pripremite sami i nikad ne koristite margarin.

Povratak na Net.hr