'Liječnik mi nije želio dati lijek za masnoću jer kaže moja 'bolest' nije ništa drugo do pritisak farmaceuta, koji iz godine u godinu snižavaju normalne vrijednosti masnoća u krvi ne bi li što više ljudi počelo trošiti lijekove za masnoću,' upozorio je čitatelj B. K., koji se nedavno sa sistematskog pregleda vratio sa spoznajom da bi njegov povišen nalaz masnoća u krvi prije samo godinu dana bio normalan.
U kolovozu 2011. u Parizu je održan Europski kardiološki kongres na kojemu su predstavljene i prve Europske smjernice o liječenju poremećaja masnoća u krvi, a mnogi liječnici upozoravaju da su normalne vrijednosti masnoća, kako bi se prepisivale što veće količine lijekova, bitno smanjenje. Otada su se Europa i Hrvatska suočile s povećanim brojem oboljelih od tog poremećaja.
Bolesnici ili potrošači
'Statini – pripravci za snižavanje kolesterola, jedan su od najboljih primjera projekta kojim farmaceutska industrija zdrave ljude pretvara u potrošače svojih proizvoda', tvrdi dr. Lidija Gajski, autorica knjige 'Lijekovi ili priča o obmani', koja je uznemirila liječničko-farmaceutsku zajednicu.
U nepunih 25 godina, od kada se u SAD-u pojavio prvi statin, ovi su lijekovi, pojašnjava liječnica, osvojili globalno tržište. Atorvastatin, koji farmaceutima, zadnjih deset godina donosi 5 do 6,5 milijardi dolara na godinu, naše je zdravstveno osiguranje 2010. godine stajao 120.432 milijuna kuna.
'Zanimljivo je da je 2007. taj iznos bio upola manji', upozorila je liječnica. Toliko novca, pita se dr. Gajski, za lijekove za koje nije dokazano da smanjuju vjerojatnost infarkta ili inzulta i ne produljuju život?! 'To su potvrdila velika istraživanja, pa i ono znanstvenika iz Cochrane Collaboration, najvjerodostojnije institucije na području evaluacije medicinskih postupaka', tvrdi liječnica i dodaje da su ti lijekovi određenu korist u smislu sprečavanja kardiovaskularnih bolesti pokazali samo u muškaraca koji su preživjeli infarkt ili boluju od angine pektoris.
'Naručena' istraživanja
'Za ovu obmanu zaslužni su i liječnici plaćeni, ili bolje rečeno, kupljeni od farmaceutskih kompanija, da stvaraju znanstvene radove koji 'dokazuju' koliko je statin koristan', tvrdi dr. L. Gajski i poručuje da pacijenti, osim ako nisu srčani bolesnici muškog spola, mogu prekinuti uzimanje statina bez ikakvih štetnih posljedica za zdravlje.
S mišljenjem dr. Gajski ne slaže se akademik Željko Reiner koji je predvodio skupinu Europskog kardiološkog društva koje je sudjelovalo u izradi smjernica.
'Nema govora o sprezi smjernica i farmaceuta', tvrdi akademik.
'Znanstvenici koji odlučuju o smjernicama, njih 20-ak, potpisuju i izjavu o ikada primljenim sredstvima za kongrese ili istraživanja, a podaci su javno dostupni i objavljeni. Nakon analiza rezultata istraživanja znanstvenici odluke o smjernicama šalju na reviziju skupini anonimnih i neovisnih recenzenata koji na njih stavljaju primjedbe. Razlozi za neusvajanje primjedbi moraju biti temeljito obrazloženi – istaknuo je akademik Reiner i dodao da smjernice tek tada odlaze na komitet EKD-a. Čudi se, kaže, onima koji ne priznaju da znanost napreduje.
